Zalaz turističke sezone pravo je vrijeme za ljubitelje plovidbe koji u pravilu ne vole gužvu i ne ovise samo o toplom moru i suncu. S obzirom na broj otoka i hridi, ali i marine koje mogu zadovoljiti potrebe najzahtjevnijih moreplovaca, hrvatska obala Jadrana s pravom se može nazvati rajem za nautičare
Iako nautička sezona traje od kraja travnja do sredine jeseni, drugi dio kolovoza i rujan idealni su za nautičare koji, osim u plovidbi, žele uživati i u klasičnim morskim radostima.
Moreplovci bez broda svoj problem mogu riješiti u jednoj od 900 profesionalnih charter tvrtki s oko 3.500 kvalitetnih i dobro opremljenih plovila. Kada odlučite želite li jedrilicu, motornu jahtu ili katamaran, ne preostaje vam ništa drugo nego otisnuti se na pučinu, dok najbolja ruta kojom treba ploviti ovisi o luci koju ste odabrali kao svoje polazište.
Istra i Kvarner
Nađete li se u Istri, nikako ne bi smjeli zaobići Brijune, do kojih je najbolje isploviti iz Umaga. Planirate li krstariti oko tjedan dana, do 35 milja udaljenog nacionalnog parka nemojte krenuti odmah, već zaplovite prema 22 milje udaljenom Rovinju, kako biste upoznali dobar dio istarskog, ali i kvarnerskog akvatorija.
Istarska obala niska je i treba se udaljiti zbog plićina, posebno između Novigrada i Vrsara. Ruta se može skratiti i pristajanjem u Poreču ili marinama u Funtani i Vrsaru. Iz rovinjske marine na otočiću Sv. Katarina preko Verude Brijuni se mogu oploviti s vanjske strane, a da arhipelag pogledate sa svih strana, prolaz Fažanskim kanalom sačuvajte za povratak. Nastavite prema Puli, gdje možete prenoćiti, a treći dan nastavite do 22 milje udaljenih Unija.
Prelazeći Kvarner treba se čuvati bure i juga koji znaju biti vrlo opasni i s Unija, preko Osora zaploviti duž zapadne obale Cresa prema sjeveru. Putem ćete vidjeti krasne uvale do kojih se uglavnom može doći samo s morske strane. Sljedećeg dana preko Kvarnera možete ploviti do marine Pomer na istarskoj obali pa posljednjeg dana posjetiti Brijune i vratiti se u Umag.
Mnogo se više nautičara, posebno stranih, odluči posjetiti Konate, najpoznatiji hrvatski arhipelag, također nacionalni park s više od 150 otoka, otočića i hridi na srednjem Jadranu. U obilazak se može krenuti iz više luka, a odlučite li se za Zadar, do Kornata možete doći sa sjeverne strane, preko Ugljana i prolaza Veli Ždrelac.
Plovite li južnom stranom otoka, stići ćete do 16 milja udaljene uvale Božava na Dugom otoku, a dalje na jugu nalazi se i park prirode Telašćica. Trećeg dana plovidbe ugledat ćete Kornate i proći kroz jedan od dva moguća prolaza – Veliku ili Malu Proversu. Znalci preporučuju da je kornatsku đitu najbolje nastaviti put Vrulja, naselja na otoku Kornat, a kruženje po nacionalnom parku završiti u marini Piškera ili uz pristanište na Žaknu. Na povratku možete zastati u marini, a i na Žutu, odakle se prolazom Ždrelac između Ugljana i Pašmana možete vratiti do Zadra.
Put iz Šibenika možete započeti posjetom Skradinu i nacionalnom parku Krka iz kojeg se vraća na otvoreno more i preko Žuta obilaze Telašćica i Kornati. Želite li jedriti najmanje tjedan dana, na kraju možete posjetiti otoke u šibenskom arhipelagu i preko Primoštena otploviti u Šibenik.
Splitski akvatorij
Ova ruta idealna je za one koji u jednotjednom krstarenju žele oploviti Šoltu, Vis, Hvar i Brač, pritom se okupati u nekoj od usputnih uvala i uživati u blagodatima izvrsne dalmatinske kuhinje.
Želite li k tomu osjetiti i ozbiljno more, najbolje se preko Šolte uputiti do Komiže udaljene 25 milja. Iz Komiže obavezno treba otploviti do Biševa, poznatog po jedinstvenoj Modroj špilji, i potom uz južnu obalu Visa oploviti Biševo s druge strane i usidriti se u Visu. Put do Splita vodit će preko 14 milja udaljenog Hvara, gdje se možete usidriti u gradskoj luci, ali i zelenoj marini na Palmižani ili mirnim uvalama južne obale Paklenskih otoka. Želite li ovo otočje vidjeti i sa sjeverne strane, zaplovite preko punte Pelegrin prema Starome Gradu (15 milja), da biste na kraju dugog zaljeva otkrili ribarski i težački Stari Grad.
Od tamo možete nastaviti prema Vrbovskoj i Jelsi na istoku ili Milni na Braču do koje je samo 15 milja. Za povratak do Splita preostat će vam samo desetak milja, a na putu možete svratiti i do 18 milja udaljenog Trogira.
Elafiti
Ljubiteljima krajnjeg juga najbolje je iz Dubrovnika zaploviti prema Elafitima, nizu otoka koji se proteže skroz do Pelješca. Prva postaja neka vam bude Lopud do kojega iz Gruža ili Mokošice ima oko 7,5 milja.
Petnaestak milja dalje, krenete li prema otvorenom moru, nalazi se još jedan nacionalni park – otok Mljet. Nakon Požure ili Sobre uz obalu otoka treba ploviti do zapadnog vrha i zaljeva Polača, a zanima li vas poznato jezero, usidrite se u Pomeni. S Mljeta se možete uputiti do grada Korčule i usput zastati na pješčanim plažama Lumbarde, pa krenuti na Badiju ili neki drugi šumoviti otok pred Korčulom. Prijeđete li Pelješki kanal možete zastati i u Orebiću, ali Elafitsko putovanje nastavite u uvalama sjevernoistočne strane Jakljana do koje se dolazi kroz kamenom procjepu Harpoti koji Jakljan odvaja od Šipana.
