SIMBOL NOVOGA ŽIVOTA

Kako su nastale pisanice?

03.04.2010 u 10:00

Bionic
Reading

Bez pisanica danas ne možemo zamisliti Uskrs, no znate li kako je nastao ovaj običaj?

I kod nas su pisanice duboko ukorijenjene u tradiciju. One su simbol života, ali i simbol Isusova uskrsnuća. Također, predstavljaju dar koji često zaljubljeni daruju jedni drugima, a tada na sebi imaju ljubavne motive i poruke. Osim pisanica, kao prepoznatljivi simbol Uskrsa, uvriježio se i zec.

Prema legendi ovo slatko stvorenje djeci donosi košaricu s pisanicama, bombonima i igračkama noć uoči Uskrsa. Šarenu košaricu zeko će ostaviti na neko određeno mjesto ili će je pak sakriti kako bi je klinci potražili ujutro čim iskoče iz svojih kreveta.

Jaja su oduvijek predstavljala simbol novoga života. Zanimljivo je da su obojana jaja pronađena još u pretpovijesnim grobovima. Vjernici zoroastrizma, prve monoteističke religije, bojali su pisanice na Nowruz, iransku Novu godinu, na prve dane proljeća. Ta tradicija u iranskom i nekim drugim narodima traje oko 2.500 godina.

Primjerice, skulpture na zidinama Perzepolisa, pokazuju kako narod nosi pisanice kralju. Stari Egipćani vjerovali su da je život nastao iz jajeta. Imali su običaj darivanja pisanica u proljeće kao simbol probuđenoga života.

Sv. Augustin u petom stoljeću spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života, Isusova uskrsnuća i izlaska iz groba. Papa Grgur I. Veliki u šestome stoljeću preporučio je misionarima da se pojedini folklorni elementi starih religijskih poganskih svečanosti uklope u kršćanske svetkovine u slučajevima kada je to bilo moguće. Na taj su način pogani lakše prihvaćali kršćanstvo. Kršćansko svetkovanje Uskrsa poklapalo se vremenski s poganskim blagdanom Eostre u germanskim narodima. Jaje i zec uzeti su kao simboli iz blagdana Eostre i postali su dio kršćanske proslave Uskrsa. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima, prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije pojave kršćanstva.

Boje i likovi na jajima imaju određenu simboliku pa tako crvena boja predstavlja duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi. Kršćanski je simbol Kristove muke, Božje ljubavi, nade, energičnosti i služenja Crkve.

Bijela pak simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost, a žuta označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću. Kršćanski je simbol nagrade i priznanja. Zlatna boja označava duhovnost i mudrost. Crna boja predstavlja vječnost, smrt, strah i neznanje. Plava označava istinu, nebo, dobro zdravlje i vjernost. Zelena označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Ružičasta simbolizira uspjeh i zadovoljstvo. Smeđa boja pisanica predstavlja velikodušnost, žetvu i tlo. Ljubičasta boja simbolizira vjeru, povjerenje, strpljivost i post. Narančasta boja označava izdržljivost, snagu, ambicioznost.
 
Trokut pak ima vrlo bogatu simboliku pa može predstavljati Presveto Trojstvo, tri elementa: zrak, vodu i vatru, muškarca, ženu i dijete kao cjelinu itd. Točke predstavljaju suze Blažene Djevice Marije i zvijezde. Spirala simbolizira vječnost, besmrtnost, misterij života i smrti, a cvijeće simbolizira ljepotu, eleganciju i mudrost.

Inače, najveća pisanica na svijetu nalazi se u Kanadi, a među najpoznatijima su jaja Fabergé, remek-djelo ruskoga zlatarstva. U SAD-u postoji tradicija utrke i rolanja pisanica na livadi ispred Bijele kuće u Washingtonu na Uskrsni ponedjeljak počevši od 1878. pod pokroviteljstvom američkoga predsjednika.

I naravno, želimo vam sretan Uskrs!