ŠTO MORA ZNATI

Kako pripremiti dijete za školu

28.06.2012 u 11:39

Bionic
Reading

Iako djeca čitanje i pisanje usvajaju po polasku u školu, u predškolskom se razdoblju razvijaju neke vještine koje utječu na taj proces. Što sve dijete treba znati za školu? Kad je riječ o razvoju govora, evo činjenica koje bi trebale razriješiti te roditeljske dvojbe

Dijete treba čisto izgovarati sve glasove, jer u protivnom, ako radi kakve supstitucije (zamjene), omisije (ispuštanja) ili distorzije (iskrivljenja) u izgovaranju, tada može pogrešno čitati i pisati riječi - kako izgovara, tako i napiše, pogrešno. Kao primjer možemo navesti rečenicu: 'Mama, današ šam biwa š vuticem u palku i igali šmo še.' Ako dijete tako izgovara riječi, tada će ih tako i pisati, što automatski znači pogrešno napisane riječi, piše portal InsideOut.hr.

Fonematski sluh

Kad je riječ o daljnjim pripremama za školu, dijete treba imati dobro razvijenu glasovnu i slogovnu analizu i sintezu, što znači da, kada djetetu postavimo zadatak da spoji glasove 'p', 'i', 'l', 'e', treba ih spojiti i znati da je to riječ 'pile'. Ili pitajmo dijete kako bi napisalo riječ 'koka' i raščlanilo je na glasove. Poželjno je i da zna spojiti i raščlaniti riječ koja sadrži suglasničku skupinu, npr. 'stol', 'vrata', 'prst'… Ako dijete nema razvijen fonematski sluh (ima poteškoće zahvaćanja glasova unutar riječi) te još ima i jezičnu slabost (agramatičan govor, krnje rečenice, siromašniji vokabular), tada će imati poteškoća s glasovnom i slogovnom analizom i sintezom, što može dovesti do poteškoća s vještinama čitanja i pisanja ili kasnije do disleksije i disgrafije.

Konstantnost percepcije

Nadalje, treba dobro procijeniti razvoj grafomotorike (kako dijete drži olovku) te je li grafomotorički spremno za školu. To uključuje precrtavanje zadanih likova, pravilan slijed potezanja crte i slično. Kod djeteta je potrebna i određena intelektualna razvijenost, gdje se podrazumijeva određena razina razvijenosti svih psihičkih funkcija koje sudjeluju u spoznavanju vanjskog svijeta - razvijenost percepcije, pamćenja, mišljenja i opće inteligencije.

Na kraju predškolskog uzrasta opažanje dobiva karakter procesa koji je podčinjen određenom zadatku i usmjeren na ispitivanje situacije koja se opaža. Na osnovi prethodnog iskustva razvija se konstantnost percepcije. U tom uzrastu, djeca razlikuju osnovne boje, oblik predmeta, visinu tonova, percipiraju prostor i vrijeme.

Osnove za učenje

Iako djeca čitanje i pisanje usvajaju po polasku u školu, u predškolskom se razdoblju razvijaju neke vještine koje utječu na taj proces, a to su: slušna pažnja, vizualna percepcija, vizualna i slušno-govorna memorija, sukcesivne funkcije (praćenje slijeda u vremenu i prostoru), vizualno-motorna i slušno-motorna koordinacija, prostorna orijentacija, grafomotorika te jezična kompetencija. Istodobno se s razvojem percepcije zapaža i daljnji razvoj pamćenja. Osim spontanog pamćenja, moguće je i uspješno namjerno pamćenje. Postoji tendencija svrstavanja elemenata po sadržaju, logički, što omogućuje veći opseg pamćenja. U području mišljenja javljaju se složenija uopćavanja i nastavlja se proces sistematizacije usvojenih pojmova. Dijete te dobi može uspoređivati predmete i pojave, sposobno je za jednostavna uopćavanja, ne samo na konkretnom predmetu, nego i na skupinama sličnih predmeta. Vrlo je važno da dijete vlada procesima sinteze, apstrakcije i generalizacije jer su to sve osnove za učenje.

Hotimična pažnja

Osim navedenih komponenata intelektualne razvijenosti, vrlo je važno da dijete posjeduje pažnju, i to hotimičnu pažnju, koja kod učenika početnika varira od 10 do 15 minuta na jednom predmetu. Ta je pažnja uvelike rezultat vježbe u predškolsko doba i preduvjet za praćenje nastave i sudjelovanje u njoj. Vrlo je važno da dijete poznaje svoju okolinu, kako bi pojmovi o njoj bili točniji i jasniji. Djeca koja prije polaska u školu poznaju prostorne i vremenske odnose, zatim pojmove koji omogućuju uspoređivanje kvantiteta, kao i brojeve, brže i lakše svladavaju početnu nastavu.

Evo i popisa svega što bi bilo poželjno da dijete prije polaska u školu zna ili može.

Svaki početak je težak
Grafomotorika

- posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska,
- po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke, ravne, kružne i valovite linije,
- zna precrtati likove: krug, trokut, kvadrat, romb
- zna pisati svoje ime velikim tiskanim slovima

Prostorni odnosi

- razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
- usvojilo je orijentaciju: na tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko); u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja); na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Vremenski odnosi

- razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne,
- poželjno je da poznaje dane u tjednu, odnose jučer, danas, sutra

Matematičke vještine

- broji do 20, broji s prekidom, unatrag od 10 do 0
- snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj
- razumije pojam skupa: što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji), uspoređuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje), zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje, u skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za jedan, uz pokazivanje
- povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9 = 9 elemenata),
- mjereći može usporediti koji su predmeti duži, veći, širi

Govor i jezik

- pravilno izgovara sve glasove
- pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu)
- zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolac, čemu služi, kakvog je oblika, od čega je napravljen i sl.)
- zna verbalno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti
- zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak

Predčitalačke vještine

- može rastaviti poznate riječi na slogove,
- prepoznaje i imenuje kojim glasom počinje i kojim glasom završava riječ
- zna imenovati riječi na zadani glas (igra 'na slovo na slovo')
- zna prepoznati je li zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini
- zna rastaviti jednostavne riječi na glasove
- od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu riječ (npr. m-a-m-a, o-k-o i sl.)
- prepoznaje simbole slova i brojki

Koncentracija

- na zadatku se može zadržati od 15 do 20 minuta, dok trajanje igre može biti i 60 minuta, uz kratke otklone pažnje

Opći pojmovi o sebi i drugo

- zna ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja, imena i zanimanja ukućana, svoju dob,
- zna odnose među članovima obitelji: majka/otac/baka/djed/brat/sestra…
- prepoznaje i imenuje boje, okuse (kiselo, slatko, slano, gorko), odnose vruće/hladno/mlako

Tekst je preuzet s portala za primijenjenu psihologiju Insideout.hr.