'Dobivanje otkaza je šok i dobro bi bilo da djelatnik uzme dovoljno vremena da se odmori i 'odradi' sve emocije koje su se pritom javile. Poticajna i ohrabrujuća okolina obitelj i prijatelji pritom će mu biti od velike pomoći. Nakon toga, dobro bi bilo da djelatnik napravi analizu vlastitih znanja i vještina te da istraži što se na tržištu najviše traži. Ako mu neka od traženih znanja ili vještina nedostaju, svakako se preporučuje da ih stekne kako bi i lakše pronašao novi posao', kaže mr. Tanja Pureta, prof. psihologije, specijalist industrijske i organizacijske psihologije.

Isto mišljenje dijeli i Tatjana Divjak, prvi life coach u Hrvatskoj.
'Razgovarajte s osobom od povjerenja i zatražite potporu ili pak postanite svoj najbolji prijatelj. Njegujte pozitivne misli (sjetite se neke negativne situacije koju ste već proživjeli, njegujte pozitivna vjerovanja – 'svako zlo za neko dobro') osobito kada vas obuzme strah ili crne slutnje' kaže Tatjana Divjak.

No osim samopouzdanja i vjere u sebe, da bi se preživio otkaz potrebne su i neke druge vještine. Osim što ćete, naravno, uzeti sve moguće kontakte, e-mailove, mobitele i telefonske brojeve kolega s bivšeg posla, dobro je kontaktirati sa svim prijateljima za koje mislite da vam mogu pomoći.

Nakon što se pustili glas da tražite posao, i sami se bacite na reorganizaciju svog života.

Nemojte podgrijavati očaj zbog gubitka posla

Naravno da trebate uzeti vremena za sebe. Otiđite kod prijatelja ili obitelji, no nakon što se ispušete, ispričate ili isplačete, proglasite vrijeme kada prestaje kukanje, a počinje borba. Prestanite prepričavati svoju tužnu priču i kriviti druge. Prebacivanje krivnje nije motivator i nikoga nije dovelo do uspjeha.

Prihvatite bilo kakav posao. Privremeno prihvatite posao koji nije u skladu s vašim obrazovanjem ili spremom. Nije vrijeme za izbirljivost.

'Djelatnik može privremeno prihvatiti i posao koji nije u rangu s njegovom stručnom spremom, ali koji donosi stalne prihode. Važno je znati da nijedan posao nije manje vrijedan ako se obavlja kvalitetno i predano. Na taj način čovjek ostaje stalno na tržištu rada i traži priliku za dolazak do posla koji mu po znanjima i sposobnostima više odgovara', objašnjava Pureta.

Ne gubite nadu i zadržite dnevni ritam
Ne gubite nadu jer će tek tada postati gadno. Bez obzira na očajnu situaciju u kojoj se nalazite, nastojite zadržati dnevni ritam. Nemojte se prepuštati depresiji ili pak otkaz shvatiti kao prisilni godišnji. I traženje posla je posao, zato zasučite rukave i nema odustajanja.

Budite fleksibilniji
Ne ustručavajte se posao tražiti u drugom gradu, pa čak i izvan granica zemlje. Gledajte na to kao na šansu za novi početak. Odlazak vam može ponuditi drugu perspektivu ili proširiti horizonte.

Što kada prijatelji postanu neosjetljivi
U teškim se trenucima poznaju prijatelji. Kada ljudi čuju da ste ostali bez posla, mogli bi vas, bar neki, izbjegavati kao kugu. Nastojite to ne uzimati previše k srcu, možda su samo shvatili koliko su i njihova radna mjesta nesigurna ili jednostavno ne znaju kako reagirati i kako vas utješiti. Takvi vam ljudi ionako ne trebaju. Okružite se pozitivnim ljudima koji će vas poticati i ohrabrivati. One koji vam crpe energiju izbjegavajte što više možete.

Ako osjećate da teret ne možete podnijeti sami, nije loše potražiti pomoć stručnjaka.

Možda vam pomogne i činjenica da neki stručnjaci smatraju da se hrvatski građani s krizama lakše nose nego naši zapadni susjedi. Djelatnici koji su dugo vremena živjeli u stabilnoj ekonomiji bez većih kriza i potresa mogu puno traumatičnije doživjeti otkaz nego hrvatski djelatnici. Mi smo nekako naviknuli na razne krize: preživjeli smo i krizu u 80-im godinama prošlog stoljeća, i rat, i poslijeratnu krizu, a ne sjećam se da je itko ikada proglasio da smo izašli iz bilo koje od tih kriza. Čini se da, kako stalno kaskamo za razvijenim ekonomijama, stalno živimo u nekoj vrsti krize ili borbe za preživljavanje. U tom smislu smo već, recimo, cijepljeni na takvo stanje i vjerojatno bolje znamo preživljavati u kriznim uvjetima nego zaposlenici iz razvijenih ekonomija', objašnjava Pureta.