Osim što ćete kupnjom meda od provjerenih i certificiranih proizvođača dobiti med koji je najbolje kvalitete na tržištu, ujedno potičete razvoj pčelarstva kao proizvodne i plemenite grane moderne poljoprivrede, a to u trenutnoj gospodarskoj situaciji naše zemlje nije mala stvar.

S time se slaže i predsjednik pčelarske udruge Cvijet, profesionalni pčelar Nemanja Vlahović, koji je za tportal objasnio kako znati da je med koji kupujemo onaj pravi.

Puno je raznih teorija i svakakvih metoda raspoznavanja pravog domaćeg meda od onog patvorenog. Takve podatke sa sigurnošću mogu dati ovlašteni ispitivači, a mi se možemo poslužiti nekim provjerenim i brzim metodama na samom mjestu kupnje.

Razlike u medu koje možete prepoznati sami

Samo pravi prirodni med kristalizira. Ovisno o vrsti meda, odnosno omjeru i sadržaju prirodnih šećera u njemu, ovisi i brzina i način kristalizacije. Na temperaturi od 40 stupnjeva, med se vraća u tekuće stanje. Med se kristalizira ravnomjerno i to od dna prema gore i obratno. Morate znati i da se med na visokim temperaturama karamelizira.

Prilikom kupnje obratite pažnju na deklaraciju proizvođača koja, između ostaloga, mora sadržavati i R broj. Upravo taj R broj garantira da je proizvod tog proizvođača i da je pod nadzorom nadležnih institucija i službi.

Također, možete vizualno izvršiti organoleptički pregled i to vrlo jednostavno. Boja meda u teglici mora biti ujednačena, a med jednako zgusnut. Ako je previše tekuć pri vrhu, ima višak vode i nije zreo.

Imate li priliku degustirati med prije kupnje, obratite pažnju na njegovu gustoću i koliko se sporo guta. Patvoreni med je rijedak i nedostaje mu fine gorčine.

Okrenite teglicu meda naopako i promotrite kako se okreće. Zračna kugla treba se polagano kretati kroz teglu. Ako se okreće polako i masa je kompaktna, znači da je med kvalitetan. U slučaju da se brzo pokreće i masa se odvaja od dna, moguće je da se radi o patvorini.

Važan dio našeg malog istraživanja kakav med kupujemo ili smo kupili, jest taj da vidimo kako curi sa žličice ili iz bočice. Dakle, med mora curiti u neprekinutoj niti, a ne kao voda, u isprekidanim kapima.

Pravi i dobar domaći med sigurno je uvijek skuplji od neke patvorene vrste, uvoza i drugih, a ako ga stavite na kožu, pomalo ljepljiv.

Vrste meda u Hrvatskoj

'Pčelarstvo je u Hrvatskoj na neki način i tradicionalna proizvodnja i prilično je raširena, ali i cijenjena struka. Naši pčelari proizvode kvalitetan med, koji često dobiva najviša priznanja na mnogim međunarodnim i svjetskim ocjenjivanjima', kaže Nemanja Vlahović, čija udruga u Garešnici organizira i pčelarske škole.

Svaka vrsta meda poput bagrema, lipe, cvjetno livadnog, kestena ili medljikovca u kontinentalnoj Hrvatskoj, pa vrijesak, kadulja ili cvjetni dalmatinski iz Dalmacije i Primorja ima svoju prepoznatljivu boju i specifičan okus. Poput vina, i med ima specifičnosti s obzirom na geografsko porijeklo.

Tko voli lagani i blagi med, kupuje, primjerice, bagrem, srednji, ali izuzetno bogat je cvjetni ili poliflorni med od proljetnih ili ljetnih livada, a tko želi nešto jači i intenzivniji okus, kupit će šumski med, medljikovac ili možda kesten.