Zima nam stiže, ali nikako da uistinu stigne; visoke dnevne temperature, uz niske večernje, same po sebi mnogima izazivaju tegobe, i još su uza sve za viruse i prehlade posebno plodno tlo. Upravo zbog tih razloga, mnogi izbjegavaju izlaske iz kuće te radije vrijeme provode u zagrijanim i zatvorenim prostorijama da se ne 'pothlade' ili 'prehlade'. No 'prehladiti se' u većini slučajeva nije do hladnoće
U prevenciji raznih vrsta prehlada, stručno rečeno zimskih respiratornih infekcija, važno je izaći iz zatvorenih prostora te biti i zimi aktivan, jer time zapravo pomažemo jačanju otpornosti na infekcije. Naime, dugotrajan boravak u zatvorenim, zagrijanim i slabo zračenim prostorijama ima za posljedicu isušivanje sluznica dišnih puteva te dugotrajnu izloženost povišenim koncentracijama mikroorganizama u zraku. Ako se tome doda i jednoličnija zimska prehrana, doista je moguće naći se u poziciji kako se zimi lako 'prehladiti'.
No nekoliko jednostavnih rutina može pomoći optimalnom održavanju sluznica dišnog trakta i tako, ako ne spriječiti, svakako reducirati broj, težinu i trajanje infekcija dišnih puteva. Upravo o tome savjetovala nas je dr. Silvana Balzar, voditeljica mikrobiološkog laboratorija Poliklinike Breyer.
1. Bez obzira na godišnje doba, a osobito zimi, vrlo je važno da smo primjereno hidrirani, odnosno da pijemo dovoljno tekućine. Smatra se da je odrasloj osobi dnevno potrebno oko 2,7 - 3,2 litre tekućine. To, između ostalog, osigurava primjerenu vlažnost sluznica dišnog trakta čak i kada je zrak suh. Time se olakšava funkcija prirodnih mehanizama zaštite i čišćenja sluznice dišnih puteva – lučenje sluzi i akcija trepetljika epitelnih stanica koji 'transportiraju' nečistoće i mikroorganizme iz dubljih dijelova pluća prema van pa time umanjuju mogućnost razvoja infekcije.
2. Prehrana tijekom zime treba osigurati primjerene količine vitamina A koji je ključan za obnavljanje epitelnih stanica sluznice, proizvodnju imunoglobulina A (jedan od najvažnijih elemenata obrane sluznica) i regulaciju imunoloških reakcija duž površina kože i sluznica. Najbolji izvori vitamina A su mrkva i ostalo intenzivno crveno/narančasto i intenzivno zeleno obojeno povrće (paprika, buča, brokula itd). Za najbolju resorpciju vitamina A to je povrće najbolje jesti termički obrađeno (kuhano/pečeno) i začinjeno s nešto masnoće (vitamin A je topiv u mastima).
3. Konačno, redovno zračite prostorije u kojima se boravi i spava. Obavezno prozračite spavaće sobe ujutro, odmah nakon ustajanja. U prostorijama gdje boravite dovoljno je nekoliko puta dnevno, na pet minuta otvoriti prozore/vrata da se zrak izmijeni i ovlaži. Noću smanjite ili ugasite grijanje u spavaćim sobama.
Tako pripremljeni, uživajte u čarima zime, ugodnim kapama i šalovima, nagradite se vrućom čokoladom ili kuhanim vinom i šećite se po svježem zraku – to jača otpornost i pomaže vam da lakše svladate izazove zimskih mjeseci!
