IZLOŽBA U KLANJCU

Znate li koja država ima najkraću himnu?

04.10.2013 u 11:16

Bionic
Reading

Može li Antun Mihanović i priča o hrvatskoj himni te o najpopularnijim europskim himnama privući brojne posjetitelje, pokazat će se već u petak, 4. listopada, kada se u obnovljenom Franjevačkom samostanu u Klanjcu otvara izložba 'Kulturna baština Klanjca – U susret Kući europskih himni', koja predstavlja uvod u otvaranje budućeg muzeja himni i upisivanje Klanjca kao važne destinacije na karti hrvatskog kulturnog turizma

Riječ je o kulturno-turističkom projektu Ministarstva kulture, Klanjca i Krapinsko-zagorske županije, kako nam otkriva pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović, koji bi u perspektivi značajno obogatio ponudu kulturnog turizma u Hrvatskom zagorju te tako pridonio razvoju lokalne zajednice.

Ideja je da se u tom muzeju na inovativan, interaktivan i atraktivan način prikaže zanimljiva priča o Antunu Mihanoviću i hrvatskoj te ostalim europskim himnama, ali i da se predstave ostali kulturno-turistički sadržaji toga kraja. Međutim, postav izložbe, kao i budućeg muzeja neće se zadržati na plošnoj prezentaciji himni, nego će posjetiteljima pokušati prikazati himne u društvenom kontekstu, kroz njihovu simboliku i značaj, koji su imale tijekom povijesti te u današnje vrijeme.

Također, projekt je povezan s ulaskom Hrvatske kao 28. članice u Europsku uniju i stoga je nazvan Kuća europskih himni što ima šire značenje i podrazumijeva prikupljanje građe o europskim, a kasnije širenjem postava, i svjetskim himnama.

Voditeljica projekta je muzeologinja Snježana Pintarić, koautorica izložbe je muzikologinja Vedrana Juričić, autori postava izložbe su arhitekti Željko i Lana Kovačić, a sredstva za obnovu još jednog krila Franjevačkog samostana i proširenje Atrija namjeravaju osigurati iz europskih fondova.

'Himna je pored zastave i grba, jedan od glavnih nacionalnih simbola svake države, i atraktivno prezentirana priča o njezinu nastanku, povijesnom putu i katarzičnom djelovanju te današnjem značenju može biti iznimno zanimljivo najširem krugu posjetitelja', kaže voditeljica projekta Snježana Pintarić, koja je ideju o Kući europskih himni predstavila još prije dvije godine na stručno-znanstvenom skupu u Klanjcu održanom u povodu obilježavanja 215 godina od rođenja i 150 godina od smrti autora hrvatske himne Antuna Mihanovića.

'Iz Klanjca su potekli brojni poznati umjetnici i znanstvenici, od Otona Ivekovića do Antuna Augustinčića, a s tim krajem povezuje se i ime Antuna Mihanovića pa Kuća europskih himni može biti velik poticaj novom i drukčijem promišljanju Klanjca i njegove okolice kao atraktivne destinacije kulturnog turizma', nastavlja Snježana Pintarić dodajući da je to moguće ostvariti osuvremenjivanjem postojećeg baštinskog potencijala i angažiranjem umjetničkih, muzeoloških, turističkih i gospodarskih tema.

Govoreći o izložbi, Željko Kovačić objasnio je da će postav Zavičajne zbirke Franjevačkog samostana biti proširen novim postavom europskih himni, a predviđena je i multimedijalna soba kao slušaonica svih himni te posebna soba posvećena autoru hrvatske himne Antunu Mihanoviću, koji je bio, kaže, inspiriran Hrvatskim zagorjem dok je pisao 'Lijepu našu'.

'Izložba je popularno-edukativnog karaktera, a postav je vrlo slikovit, primjerice, prikazat će se najkraća i najduža himna te tekstovi himni, dok posebnu atmosferu stvara ambijent samostana sa svojom specifičnom arhitekturom, svodovima i pozlaćenim figuricama i inkunabulama', ističe Kovačić dodajući da je prezentirano i viđenje te reakcije nekih modernih umjetnika na nacionalne simbole - himnu, grb i zastavu.

Predstavljajući izložbu u Klanjcu, muzeologinja Vedrana Juričić je izjavila da nije mogla ni zamisliti da postoji toliko opsežna i zanimljiva građa o himnama Europe i da se uz mnoge od njih vežu brojne dvojbe i nedoumice, ali i uzbudljive priče.

'Na izložbi ćemo predstaviti hrvatsku i najpopularnije europske himne, primjerice, francusku 'Marseljezu' i britansku 'God Save the Queen', kroz povijesni, tekstualni, glazbeni, društveni i politički kontekst uključujući i 'Odu radosti', himnu Vijeća Europe i Europske unije, nastalu na temelju zadnjeg stavka Beethovenove 'Devete simfonije', koja je internacionalnog karaktera i vrijedi za svih 28 članica EU-a te za 47 članica VE-a', najavila je Vedrana Juričić dodajući da će biti zanimljivo vidjeti njihove različitosti i specifičnosti.

'Hrvatska himna 'Lijepa naša' domoljubnog je karaktera i u našoj je povijesti imala specifičnu ulogu, no ni danas se ne može sa sigurnošću tvrditi tko je skladatelj te lijepe popijevke. U 19. stoljeću uvriježilo se mišljenje da ju je skladao u Glini kadet Josip Runjanin, no za tu tvrdnju ne postoje dokazi. Zanimljivo je da je popijevka 'Lijepa naša' bila himna i republike Hrvatske u bivšoj državi SFRJ i da je u dva Ustava, onom iz 1974. te onom iz 1990. službeno navedena kao hrvatska himna.'

'Francuska 'Marseljeza' borbena je pjesma s jakim revolucionarnim nabojem, koju je napisao pjesnik, skladatelj i časnik Claude Joseph Rouget de Lisle u jednoj noći 1792. u Strassbourgu, neposredno nakon objave rata prusko-austrijskoj koaliciji', nastavlja koautorica izložbe objašnjavajući da je pjesmu samo tri mjeseca kasnije pjevalo 500 marseljskih dobrovoljaca na maršu iz Marsellaisa u Pariz te je zato nazvana 'Marseljeza'.

U 19. stoljeću postaje revolucionarnom pjesmom mnogih europskih naroda, a obradili su je mnogi skladatelji i glazbenici, primjerice, Hector Berlioz napisao je obradu za soliste, zbor i orkestar, Serge Gainsbourg je snimio reggae verziju, citirali su je i Beatlesi u početnim taktovima singla 'All You Need is Love', a heavy-metal bend 'Metallica' svirao ju je na koncertima u Francuskoj.

'Britanska himna 'God, Save the Queen' jedna je od najpopularnijih i najstarijih europskih himni i, za razliku od francuske, nema borbeni karakter, nego se može nazvati molitvom za dobrobit kraljice. Ona je i danas jedna od dvije himne Novog Zelanda i Australije te ostalih zemalja unutar Commonwealtha. Oko 140 skladatelja pronašlo je inspiraciju u njoj, od Bacha i Beethovena do rock grupe Queen, koja je na svom albumu 'A Night at the Opera' objavila instrumentalnu verziju, a Freddy Mercury izvodio ju je zaogrnut plaštem i s krunom na glavi.

Zanimljivo je da je tekst austrijske himne 'Land der Berge, Lamd aum Strome' (Gorovita zemljo, zemljo na rijeci) napisala pjesnikinja Paula Preradović, unuka hrvatskog pisca Petra Preradovića, koja je rođena u Beču, a talijanska himna 'Fratelli d'Italia' (Talijanska braćo) ili 'Il Canto degli Italiani' (Pjesma Talijana) svojedobno je bila omiljena pjesma talijanskog Risorgimenta, pokreta za ujedinjenje Italije i ima borbeni, revolucionarni karakter', ispričala je Vedrana Juričić završivši pregled po postavu izložbe.

Po mišljenju Snježane Pintarić, uz Kuću europskih himni trebalo bi osmisliti i godišnju manifestaciju koja bi okupila umjetnike, znanstvenike i proizvođače autohtonih proizvoda s ciljem generiranja novih umjetničkih i gospodarskih vrijednosti te povezati sve destinacije u okolici koje se vežu uz ime Antuna Mihanovića – Nove dvore, Tuheljske toplice, Klanjec, Zelenjak i Razvor – biciklističkim stazama s informativnim stazama i odmorištima, i tako stvoriti jednu zaokruženu kulturno-turističku cjelinu koja bi mogla generirati nove umjetničke i gospodarske vrijednosti.