Izložba 'Mjesta za boravak u njima. Saloni - prostori emancipacije' koja s tristotinjak eksponata istražuje i dokumentira ulogu žene i bečke salone između 1780. i 1938. kao mjesta okupljanja i razmjene mišljenja te komunikacije i emancipacije žena, koje su ih organizirale u svojim stanovima, jer su u to vrijeme bile dvostruko diskriminirane kao žene i Židovke, otvorena je za posjetitelje od srijede u Židovskom muzeju u Beču
Velika izložba u palači Eskeles obuhvaća tristotinjak eksponata: fotografija, crteža, ulja na platnu, knjiga, namještaja, odjeće te video projekcije.
Po riječima direktorice Židovskog muzeja u Beču Danielle Spera to je zajednički istraživački projekt cijelog tima tog muzeja. 'Izložba prikazuje dio židovske povijesti, istražuje ulogu žena koje su u svojim kućama i stanovima organizirale salone koji su od 1780. do 1938. bili središte umjetničkog, političkog i društvenog života te mjesta emancipacije i komunikacije i potvrđivanja žena', rekla je Spera te dodala da su žene na taj način iza kulisa mogle utjecati na društveni život.
vezane vijesti
'Izložba prikazuje interijere bečkih salona, koji su bili jednostavno namješteni i funkcionalni, mjesta razgovora koja su posjećivali protagonisti književne, kazališne, likovne i glazbene scene, ali i političkog i gospodarskog života', napomenula je dodavši da su saloni bili i međunarodnoga karaktera.
Uz ostale gosti salona bili su književnici Hugo von Hofmanstahl, Arthur Schnitzler, Stefan Zweig, glazbenici Arnold Schoenberg, Gustav i Alma Mahler, slikari Oskar Kokoschka, Gustav Klimt, arhitekti Otto Wagner, Josef Hoffman i Adolf Loos.
Za slavni salon bečke novinarke i spisateljice Berte Zuckerkandl, u kojemu se okupljala intelektualna i umjetnička elita na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće namještaj je dizajnirao Josef Hoffmann, a u njemu je dogovoreno i osnivanje Bečke secesije i Bečkih radionica - Wiener Werkstaette.
Kultura salona razvila je dobrotvorni rad.
S "Anschlußom" Austrije nacističkoj Njemačkoj nastupa kraj bečkih salona. Organizatorice salona poput Zuckerkandl, Hilde Spiel, Fany Arnstein i drugih morale su napustiti Beč te su u progonstvu nastavile njegovati kulturu salona ali uvijek s čežnjom prema Beču.
Dio eksponata za izložbu, koja traje do 14. listopada, posuđen je iz Bečkog muzeja, a najveći je dio iz vlastite zbirke Židovskog muzeja.
