Iz vojne baze Vanderberg u Kaliforniji 3. prosinca u svemir su raketom prvi put poslani sateliti s isključivo umjetničkom svrhom. Jedan je instalacija u obliku dijamanta, a drugi bista prvog afroameričkog NASA-inog astronauta Roberta Henryja Lawrencea Jr.-a
Prva dva satelita isključivo umjetničke svrhe u svemir su lansirana raketom Falcon 9, u vlasništvu privatne svemirske kompanije SpaceX, a javne skulpture koje prenose s površine Zemlje moći će se vidjeti i golim okom.
Prva je 'Orbitalni reflektor' (Orbital Reflector) američkog umjetnika koji živi i radi u Berlinu, Trevora Paglena, a sponzorira ga Muzej umjetnosti američke savezne države Nevade. Kad satelit dospije u orbitu, njegova će se vrata otvoriti i napuhat će se instalacija, polietilenski balon u obliku dijamanta, širok oko metar i pol i dugačak preko 30 metara te obložen titanijevim dioksidom koji će na Zemlju reflektirati svjetlost.
Drugi projekt potpisuje umjetnik porijeklom s Bahama koji živi i radi u New Yorku, Tavares Strachan, a sponzorira ga Muzej umjetnosti okruga Los Angeles (LACMA). Radi se bisti od 24-karatnog zlata u egipatskom stilu koja prikazuje Roberta Henryja Lawrencea Jr.-a, prvog NASA-inog afroameričkog astronauta koji je poginuo 1967. u zrakoplovnoj nesreći i nije ostvario san o putovanju u svemir. Skulptura je nazvana 'Henok' (Enoch), prema biblijskom liku kojega je Bog uzdignuo na nebo.
Osim što je konkretna posveta Lawrenceu, 'Henok' je, prema riječima autora, meditacija o 'nevidljivosti', o ljudima koji su iz nekog razloga u povijesti i kulturi zanemareni. LACMA predviđa da će skulptura u Zemljinoj orbiti kružiti idućih sedam godina i komunicirati s nizom škola u Americi, Europi, Africi i na Bahamima, kako bi se djeca educirala o Lawrenceovu liku i djelu.
Paglenov rad putovat će otprilike dva mjeseca, a ljudi će ga diljem svijeta moći gledati na prigodnim partyjima. Instalacija će se na koncu, po povratku u Zemljinu atmosferu, raspasti.
