'U ovom slučaju ne radi se o tome tko će zamijeniti Anu Lederer nego tko će sjesti u vruć stolac i kao v. d. intendanta HNK-a omogućiti normalno funkcioniranje te kazališne kuće', ističe Svebor Sečak, prvak baleta zagrebačkog HNK-a i dobitnik brojnih nagrada za plesna ostvarenja, koji se usavršavao na akademiji Vaganova u Sankt Peterburgu, a kao osnivač i voditelj uspješne Baletne trupe Croatia sakupio je tokom 20-ak godina njezina postojanja zavidno organizacijsko i menadžersko iskustvo.

'Treba biti svjestan da v. d. intendanta HNK-a neće imati velikih mogućnosti za mijenjanje programa jer su premijere već dogovorene nego će trebati podmetnuti leđa, zasukati rukave i preuzeti odgovornost te osigurati kazalištu da što prije prebrodi ovu neugodnu situaciju. Mislim da imam dovoljno znanja, iskustva i stručnih referenci – u HNK radim gotovo 35 godina i to kazalište je moj život, a također sam magistar umjetnosti i do Nove godine doktorirat ću teatrologiju – da u ovom interregnumu preuzmem kormilo i ovom brodu koji je trenutačno bez kormilara osiguram sigurnu plovidbu. Također, nemam nikakvih osobnih interesa niti imam političko zaleđe, potpuno sam apolitična osoba i moje jedine reference su stručnost i profesionalnost. Mislim da je u ovom trenutku najvažnije razmišljati o dobrobiti HNK-a i pomoći da se pronađe zajednički jezik kako bi se riješila pat-pozicija i na natječaju izabrao najbolji kandidat s najboljim programom. Smatram da HNK kao naše najveće nacionalno kazalište ne smije biti talac ni osoba niti dnevne politike, nego mu treba osigurati budućnost i normalan rad. Također napominjem da će budući intendant imati moju podršku', zaključio je Svebor Sečak dodavši i to da se ne namjerava kandidirati za mjesto intendanta HNK-a, jer je trenutačno fokusiran na Baletnu akademiju gdje će predavati poseban modul baletne edukacije.

'Iako smo u administrativnom vakuumu i nitko ne može potpisivati dokumente, normalno radimo svoj posao i pripremamo predstave; primjerice, Drama HNK sprema premijeru drame Maksima Gorkog 'Na dnu' u režiji Paola Magellija, Opera obnavlja 'Falstaffa', a i Balet je počeo s probama, a na Vladi je da što prije riješi taj problem', izjavila je Sanja Ivić, koja je diplomirala dramaturgiju na ADU i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu, gdje je i magistrirala, a zatim se usavršavala u Francuskoj i SAD-u. U HNK je došla sredinom 80-ih kao dramaturginja, 11 godina je u direkciji Drame, a u svojoj karijeri je čak četiri puta bila v. d. intendanta te ima veliko organizacijsko, pravno i stručno znanje i iskustvo. 'Premijeru 'Na dnu' imamo za tri i pol tjedna i Vlada mora biti svjesna da netko mora potpisivati papire, jer u protivnom kazalište ne može funkcionirati. Problem je u tome što Zakon o kazalištima nije predvidio ovakvu situaciju. U samoupravljanju taj je problem bio riješen automatizmom. Naime, predsjednik Velikog vijeća HNK-a u kojem su sjedili predstavnici Tehnike i svih umjetničkih grana te vanjski članovi, u takvoj je situaciji automatski postao v. d. intendanta, primjerice, kada je Karlo Kraus podnio ostavku Zlatko Stahuljak je postao v. d. intendanta. Rješenje tog pitanja mora se ugraditi u novi Zakon o kazalištima, jer se ovakve situacije više ne smiju događati', izjavila je Sanja Ivić.

Na pitanje namjerava li se prijaviti na natječaj za intendanticu HNK-a, odgovorila je da o tome uopće nije razmišljala, jer trenutačno treba riješiti brojne probleme na području kazališne djelatnosti. 'Intendantski posao je iznimno stresan i odvaja nas od naše primarne profesije, a u mom slučaju to je dramaturgija i rad na sceni', kaže Sanja Ivić pojasnivši da o ozbiljnosti tog posla svjedoče brojni primjeri zagrebačkih intendanata i direktora Drame kroz povijest, koji su tokom izgaranja na poslu imali infarkt ili moždani udar, ili su se ozbiljno razboljeli ili čak umrli za radnog vremena.

'Smatram da prvo treba usvojiti novi Zakon o kazalištima, koji se zatim mora usuglasiti sa Zakonom o radu, a potom država mora odrediti strategiju razvoja nacionalnih kazališnih kuća. To se prvenstveno odnosi na pozicioniranje nacionalnih kazališnih kuća, posebno zagrebačkog HNK-a te određivanje prioriteta u financiranju. Smatram da se država treba odrediti prema zagrebačkom HNK-u koje ima tri kazališta na jednoj sceni - Operu, Dramu i Balet, te odlučiti želi li imati dramska, baletna i operna djela na repertoaru tog kazališta. Ako odluči da na repertoaru želi imati i operu 'Nikolu Šubića Zrinskog', neka onda i plati 250 ljudi! Također treba porazmisliti o unutrašnjem ustrojstvu HNK-a.
Kosta Spajić ustrojio je model unutrašnjeg funkcioniranja HNK-a i on je dobar, ali napravljen je prije 40 godina i trebalo bi ga uskladiti s duhom vremena. S druge strane, budžet za kulturu drastično je srezan, a zbog manjka sredstava kazališta se pretvaraju u dvorane za iznajmljivanje gdje gostuju predstave iz drugih kazališta što je nedopustivo jer kazališta moraju raditi vlastite produkcije. Primjerice, nekad se znalo da je osječki HNK specijaliziran za komorne operne praizvedbe, a riječki HNK Ivana pl. Zajca razvijao je i koncertnu aktivnost, no danas se to polako gubi jer naprosto nema novca. Možda bi se trebali ugledati na francuski model gdje direktor kazališta potpisuje ugovor i s ministrom financija koji mu garantira stalni budžet u toku njegova mandata', zaključila je Sanja Ivić dodavši da bez tog ugovora i osiguranih sredstava nitko neće sjesti u intendantsku fotelju.

Sanja Ivić