ANDRO KRSTULOVIĆ OPARA

Savjetnik predsjednice koji se protivio Tuđmanu na Rivi i Kerumovom križu

19.02.2015 u 13:10

Bionic
Reading

Među odabranim savjetnicima predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović je, i to za područje društvenih djelatnosti, kulture i vjerskih pitanja, još uvijek aktualni ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića Andro Krstulović Opara, povjesničar umjetnosti i arheolog, član HDZ-a i rođeni Splićanin o kojem sugrađani s obiju strana političkog spektra imaju neuobičajeno ujednačeno, uglavnom pozitivno mišljenje

Imenom Andre Krstulovića Opare do pred samo useljenje u predsjedničke dvore nije se baratalo u savjetničkim križaljkama pa je i najava njegova angažmana u najužem timu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović iznenadila kako njegove prijatelje tako i samo Ministarstvo kulture. Na njegovu profilu na Facebooku nižu se čestitke za novo radno mjesto, a Ministarstvo kulture ekspresno će morati riješiti 'gubitak' ravnatelja kulturne institucije.

Andro Krstulović Opara čovjek je koji u Ured predsjednice dolazi iz kulture i donosi nadu da će kultura imati kakav-takav tretman i na Pantovčaku nakon što je kampanja prošla bez spominjanja tog sektora.

Bio je zastupnik u Saboru, radio u diplomaciji deset godina, a po povratku u Hrvatsku od listopada 2002. zaposlen je u Konzervatorskome odjelu Ministarstva kulture u Splitu kao viši konzervatorski savjetnik, da bi s tog mjesta u svibnju 2008. bio imenovan ravnateljem Muzeja Ivana Meštrovića, institucije koja upravlja i skrbi o Galeriji Meštrović i kompleksu Crikvine - Kaštilac u Splitu, Atelijeru Meštrović u Zagrebu i crkvi Presvetog Otkupitelja kod Otavica. Prebacuje sjedište te nacionalne ustanove iz Zagreba u Split i oživljava djelatnost Muzeja Ivana Meštrovića u Otavicama.

U dva mandata bio je vijećnik grada Splita. Splićani ga danas hvale jer je Muzej otvorio gradu i mladima, a iz kulturnih krugova tog grada teško je čuti nekog tko bi ga oštrije kritizirao. Naši sugovornici slažu se da je riječ o pripadniku 'umjerene struje HDZ-a', čak više, o 'fetivom Splićaninu koji ima izraženu građansku crtu' i u svojem djelovanju i izjavama 'ne zastupa toliko struku koliko pokazuje osjetljivost na banalnost'.

Tom senzibilitetu moglo bi se pripisati i to što je prije tri godine u intervjuu danas pokojnome novinaru Slobodne Dalmacije Miloradu Bibiću Mosoru na pitanje kako se kao HDZ-ovac protivi postavljanju spomenika Franji Tuđmanu na splitskoj Rivi odgovorio da se protivi baš iz poštovanja prema prvom hrvatskom predsjedniku i zato što je taj spomenik podijelio Split, kontra ideji pomirbe za koju se zalagao njegov politički uzor.

'I on bi, siguran sam, bija kontra svoga spomenika na Rivi. Šta će mi tamo spomenik kojemu će niko petavat roge, kojega će mrčit, svašta po njemu pisat. Ja oću da je spomenik Tuđmanu u Splitu uvik u cviću, neišporkan, a on takvi na Rivi ne more bit. Uz to, tija bi reć i ovo: Riva je srce Splita, ne želin da na Rivi bude išta šta bi čak i najmanju manjinu u mome gradu moglo iritirat!' kazao je tada i splitsku situaciju prenio na Zagreb rekavši da je Tuđman bio protiv toga da zagrebački Trg maršala Tita ponese njegovo ime.

Pobunio se i protiv ideja tadašnjeg splitskog gradonačelnika Željka Keruma, posebno kontra križa na Marjanu i rekao da je za njega kao vjernika to uvredljiva gesta i neprihvatljiva podvala. 'Nemoralni politikantski spin! Precizna ilustracija Kerumove političke nemoralnosti', izjavio je da bi na koncu Keruma samog i gradsku vlast nazvao 'opasnim štetočinama'.

Žešći vokabular nije mu stran, pa je tako je na svom Facebooku uoči prošlog Božića sasuo par eksplicitno uvredljivih riječi na službenika iz jednog ministarstva. Nazvao ga je 'birokratskim majmunom iz Povjerenstva blablabla' jer mu je pred sam Božić mejlom poslao Upitnik koji mora dostaviti popunjenoga za par dana kako bi on mogao raditi 'dubinsku analizu'.

'Ta spodoba nema pojma što je 'dubinska analiza', jer da zna, ne bi mu taj upitnik izgledao kako izgleda, niti taj lik zna čitati izvješća koja ionako ima i iz kojih može povući sve potrebne podatke. Sada bih ja trebao pokvariti Božić i Novu godinu mojim kolegama (njih pet) koji marljivo rade cijelu godinu i koji na kraju poslovne godine ionako imaju previše posla. Taj kreten nije u životu vodio ni kućno računovodstvo jer da je, onda mu ne bi palo na pamet tražiti nebulozne podatke u trenutku kada poslovodstva ustanova i firmi zaključuju poslovnu godinu. I to sve radi neke nepotrebne i 'tkoznazašto' sklepane statistike koja ne služi ničemu... Ma doći će dan kad će tome kretenu netko poslati ovakav zadatak pod šifrom HITNO, dan prije njegovog praznika: Dana borca, Dana republike ili na dan kada ide trčat štafetu u čast 'ljubičice bijele'...', zapisao je Opara u statusu na 24. prosinca prošle godine.

Njegov je dan došao, a uskoro se seli u zagrebački ured. S Pantovčaka će imati za odraditi još neke kulturne obaveze, među kojima i veliku izložbu Rodin u Meštrovićevom Zagrebu u Umjetničkom paviljonu koja je najavljena kao kulturni događaj predstojeće godine, ali i otkrivanje obnovljenog Grgura Ninskog u Splitu, djelo Ivana Meštrovića čiji je ulašteni palac donosioc sreće splitskim turistima.