Zastupnik u Saboru Bojan Glavašević (SDP) objavio je na svom Twitteru presliku amandmana na Zakon o strukovnom obrazovanju koji je predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću uputio zastupnik Hrvoje Zekanović (Hrast), a tiče se zahtjeva za promjenom riječi kurikulum u kurikul. Dok je Zekanović svoj amandman opravdao 'spontanim zakonom hrvatskog jezika', Glavašević je taj amandman nazvao 'najluđim u vrlo oštroj konkurenciji'. Za tportal je ovaj problem iz jezikoslovne perspektive komentirao Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović svoj amandman na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju obrazložio je riječima da se tako taj zakon usklađuje sa standardnim hrvatskim jezikom, a tvrdi da prema zakonima hrvatskog jezika, 'točnije spontanom glasovnom zakonu hrvatskoga jezika i načelu pravilnosti fonetskih podudaranja, odnosno pravilu tvorbe izvedenica, oblici kurikulum, kurikularni i kurikulumski - ne valjaju'.
Kako još piše Zekanović, hrvatska je usvojenica kurikul, pridjev od nje kurikulni, a onaj tko se bavi kurikulom zove se kurikulnik ili kurikulnica. Zekanović još obrazlaže: 'Bez obzira što se pogrješan naziv kurikulum i kurikularni proširio, doista nije dobro da ovako važna hrvatska reforma nema pravilno hrvatsko ime - ako već naziv nastavni uputnik nije prihvaćen, valja nastojati na nazivu kurikul i kurikulni prema hrvatskome standardnom jeziku.'
Bojan Glavašević, inače po struci lingvist, objavom sadržaja amandmana kolege Zekanovića, diplomiranog geografa, izazvao je nemali broj komentara na Twitteru, a uključile su se, među ostalima, zastupnice Ines Strenja Linić (Most) i Sabina Glasovac (SDP), što dodatno svjedoči o tome koliko je tema reforme obrazovanja atraktivna, ma iz kog se ugla na nju referirali. Ovaj pak aktualni jezikoslovni aspekt za tportal je prokomentirao Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ).
'Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji ima preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, još je 2013. godine savjetovao na str. 142.: 'Kurikulum je djelomično prilagođena tuđica jer, uz to što je glasovno prilagođena, zadržava latinski završetak -um koji se u standardnome hrvatskom jeziku u takvim tuđicama izostavlja, npr. simpozij, kriterij, prezidij. Dakle, u hrvatskome standardnom jeziku pravilno je upotrebljavati samo naziv kurikul, a domaći su nazivi naukovna osnova i (nastavni) uputnik.' Institut je u travnju 2016. godine dao i svoj prilog stručnoj raspravi o prijedlogu Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik, u kojem smo također dali identičan savjet', rekao je za tportal Željko Jozić.
