Nakon dugo godina svečanost otvorenja izmještena je iz unutrašnjosti ovog glavnog mjesta Sajma u predivno dvorište, idealno za odašiljanje poziva na još jedno sanjanje knjiga.

Uvodno je publiku zagrijao muzički sastav Veja, koji je na svoj osebujan način, kroz Istrom inspiriran etno izričaj, progovorio o žarišnoj temi ovogodišnjeg Sajma: Identitet drame – drama identiteta.

Voditelj ceremonije otvorenja bio je Vojo Šiljak, a govornicu na stepenicama ispred Doma zauzimali su redom: pulski gradonačelik Boris Miletić, istarski župan Ivan Jakovčić, direktorica Sajma Magdalena Vodopija te veliki bosanskohercegovački pjesnik i pisac i scenarist Abdulah Sidran, koji je Sajam i otvorio.

Boris Miletić je rekao da mu je veliko zadovljstvo biti na ovom Sajmu te da se nada da se o skoroj punoljetnosti, koja ga očekuje sljedeće godine, neće previše uozbiljiti.

Ivan Jakovčić je govorio o identitetu, u skladu s temom Sajma, rekavši da on ne vidi krizu identiteta o kojoj se toliko govori. „Pa ovaj Sajam je identitet!“, uzviknuo je tom prigodom. Ujedno je izrazio nadu za svijetom u kojem je više kulture a manje politike.

Magdalena Vodopja govorila je o velikim knjigama malih nakladnika, koje su ove godine nekako posebno isplivale.

„Padala je kiša ove godine po knjigama hrvatskih nakladnika, a mi sami, ljudi od knjige, smo je obeščastili dopustivši da se prodaje za dvije kune. Ali ponosna sam na ljude koji su stvarali ovaj Sajam, pogotovo na one koji su knjigu postavili na ono zasluženo mjesto koje joj i pripada – Nanu Moferdin i Suzanu Dedić.

Ove godine najljepše su knjige radili mali nakladnici, koji u tom postavu Sajma imaju posebno mjesto. Od mnogih spomenut ću ovdje samo jednu, budući da nam je to ujedno i prva promocija na Sajmu, a to je knjiga „Životić“ Marije Crnobori, velike naše glumice, u izdanju Istarskog narodnog kazališta. Zaplješćite onima koji su to omogućili“, rekla je Vodopija.

Abdulah Sidran je po svojim riječima pokušao opravdati ukazanu mu čast da otvori Sajam.

„Ima jedan grad na Drini, Goražde se zove, gdje ima jedan čovjek koji uđe u prodavaonicu i kaže: 'Tišina!', a na to mu prodavačica odvrati da nije više profesor u školi pa da se tako dere. Tako i ja sad od vas molim tišinu jer mi je dano da malo pametujem.

Velika čast mi je učinjena kada mi je dano da govorim ovdje, ali obično se očekuje vedar pogled u ovakvim prilikama. Ja sam onda loše odabran, jer moj pogled na budućnost seže ne samo do moje smrti, nego i do propasti čovječanstva. Iskustvo konca 20. i početka 21. stoljeća nije samo lišilo života stotine ljudi na ovim prostorima, nego i nade da čovječanstvo hoda k nekom plemenitom cilju.

Ali kad bi se čovjek nagnao da poštuje konvencije, gdje bi onda potražio nadu? Ona možda postoji u onome što su i kod vas u Istri i kod nas u BiH u kulturi - mladi ljudi, koji sve rade na otkačen način i kroz humor. U tome smo nalik i u tome treba tražiti spas za knjigu.

Ja nisam neki ekspert za identitet, o čemu će mnogi pametni ljudi ovdje govoriti, ali znam da je on kao babuška, u većoj je manja. Isto tako, najbolji umjetnici u našim narodima nisu se upinjali da budu najbolji u svojem selu, gradu, narodu..., to je zabluda, oni koji su istinski umjetnici upinju se da bi prestali biti ono što im je dano rođenjem. Tako treba osporavati robovanje našim identitetima“, rekao je Sidran, ujedno proglasivši Sajam otvorenim.

Sedamnaesto izdanje Sajma knjige u Istri bit će zapamćeno i po nultom danu, u potpunosti posvećenom knjižničarima. Po uzoru na knjižne sajmove u svijetu i pulski je sajam odlučio jedan dan utvrditi kao tzv. poslovni. Sajam je tako prvo knjižničarma otvorio svoja vrata u četvrtak 1. prosinca te su oni prvi mogli imati uvid u recentnu nakladničku produkciju.

Nulti dan počeo je Doručkom s autorom, no autor je ovaj put bila direktorica Sajma Magdalena Vodopija, a stolac Voje Šiljka kao legendarnog voditelja ovog tradicionalnog sajamskog programa zauzeo je istarski pjesnik, pisac, satiričar i publicist Drago Orlić

Uslijedio je koktel dobrodošlice, no taj je pozdrav knjižničarima imao i aktivistički prizvuk. Odaslan je naime apel za spas Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koja ima problema s osiguravanjem osnovnih uvjeta za rad. Direktorica Sajma Magdalena Vodopija tom je prigodom izrazila nadu da će odgovorni prepoznati problem te da će se osigurati sredstva za normalno funkcioniranje Biblioteke.

Pomoćnica direktora Nacionalne i univerzitetske bibloteke BiH Bedita Islamović zahvalila je na prigodi da se obrati u ime institucije u kojoj radi, a koja trpi nerazumijevanje njena osnivača – države.

„Izražavam nadu da će ovaj apel doći do ušiju i umova onih koji su odgovorni za funkcioniranje ove institucije te da će konačno shvatiti da bez institucija ove vrste na svijetu ne postoji ni jedna država“, rekla je Islamović.

Svoju su podršku s govornice uputili i direktorica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter Šverko te izazlanik direktorice Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ Nikola Marković. Svi su govornici potom potpisali apel.

Dan se nastavio predstavljanjem Biblioteke Lumen Školske knjige, nakladnika Frakture i izdanja Antibarbarus, a projekt „Knjigolov“ – internetsku knjižaru – predstavio je Ivan Sršen.