IVANA ROŠČIĆ

Priča o Aleksandri Zec potrest će i napadače

15.04.2014 u 17:10

Bionic
Reading

Pred riječku premijeru predstave ‘Aleksandra Zec’ Olivera Frljića digla se bura oko kazališne adaptacije priče o ubojstvu djevojčice Aleksandre Zec koju su zajedno s majkom Marijom na Sljemenu ubili pripadnici postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova RH. Ubojice nisu nikad osuđeni, službeno zbog pogreške u istražnom postupku


U predstavi HKD teatra Rijeka će nastupiti Ivana Roščić, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Igor Kovač i drugi. Dramaturg je Marin Blažević, scenografkinja Ljerka Hribar, a kostimografkinja Sandra Dekanić. Predstava 'Aleksandra Zec' trebala je biti ranije rađena u zagrebačkoj Gavelli, no Oliver Frljić nije ju želio tamo postavljati nakon što je Gavella zabranila plakat za predstavu Dalibora Matanića 'Fine mrtve djevojke'.

Odjeknula je kolumna Milana Ivkošića u Večernjem listu u kojoj autor u isti lonac stavlja, kako piše, 'bučni mit o Aleksandri Zec' i '400 ubijene hrvatske djece' o kojima se šuti. Još ranije u najavi predstave o Aleksandri Zec Oliver Frljić nije gajio nadu da će tretman te teme biti mnogo drukčiji, svjestan da i 20 godina nakon ubojstva ime Aleksandre Zec i dalje 'predstavlja demarkacionu liniju u hrvatskom društvu'. Njegova je namjera ovom predstavom vidjeti koliko je hrvatsko društvo 18 godina nakon rata spremno za suočavanje s onim što za njega realno i simbolički predstavlja stradanje obitelji Zec. Predstavu 'Aleksandra Zec' rade u spomen na upravo tu dvanaestogodišnju djevojčicu, a posvećuju je svakome djetetu, žrtvi rata.

Ivana Roščić, mlada glumica koja ima ulogu Aleksandre Zec, nije iznenađena reakcijama u hrvatskim medijima, konkretno tekstom Milana Ivkošića. 'U Hrvatskoj je danas ova reakcija očekivana i tim više sam izuzetno ponosna da sam dio projekta koji me čini boljim čovjekom', kazala je Roščić. 'Na probama je dosad publika uvijek bila strašno potresena. Trebali bi je pogledati svi i vjerujem da bi i u nacionalizmom motiviranim napadačima probudila suosjećanje sa žrtvom.'

Uz predstavu izlazi i publikacija H-Alterove novinarke Tamare Opačić koja donosi kronologiju slučaja Zec. Riječ je o dokumentu u kojem je Opačić obuhvatila slučaj Zec od 7. 12. 1991. godine kad je Aleksandra ubijena do današnjih dana.

'Istraživala sam sudske dokumente i u svemu nisu najšokantniji nalazi obdukcije i fotografije tijela. Šokirali su me iskazi svjedoka, a prvenstveno djece, njenog brata Dušana koji je imao 11 godina i preživio igrom slučaja. On kaže da je odlazio iz svoje u kuću susjeda, a susjed mu je pokrio oči rukama uz objašnjenje 'da ne vidi mrtvog psa na cesti'. To je bio njegov ubijeni otac', priča Opačić.

'Sramotna je reakcija Milana Ivkošića u kolumni u kojoj relativizira i manipulira i nije mi jasno zašto uopće to tako radi jer svi znaju na koji je način stradala Aleksandra Zec. Njen jedini grijeh je bio taj da je srpske nacionalnosti', kazala je Tamara Opačić u razgovoru za tportal, uvjerena da ni u skoroj budućnosti ne trebamo očekivati pomake nabolje jer je mlađa generacija još konzervativnija.

'U svjedočanstvu Aleksandrinog ujaka naišla sam kako je obitelj prije ubojstva dobivala prijetnje i pisma s prijetnjom likvidacija i oduzimanja imovine, a Aleksandru su u školi nazivali 'malom srpskom kurvom'', navodi Opačić, zaključujući kako se iz toga najbolje vidi sudbina nedužne djevojčice i odnosa društva prema ljudima nepodobne nacionalnosti.

'S obzirom na narativ školskog kurikuluma vezanog uz Domovinski rat, jasno je se ne uzimaju u obzir obje strane priče i većina školaraca ne zna s kakvim su se problemima morali susretati njihovi vršnjaci jer su pripadali naciji koja je bila nepoželjna', kaže Opačić. 'Mislim da ova knjižica i predstava izlaze u pravom trenutku s obzirom na to kako je hrvatsko društvo raspoloženo prema manjinskim skupinama', rekla je Opačić.