IGOR ZIDIĆ

Predstavljeno pet eseja niza 'Hrvatski moderni umjetnici'

26.01.2010 u 15:37

Bionic
Reading

Prvih pet knjiga eseja 'Hrvatski moderni umjetnici' autora povjesničara umjetnosti Igora Zidića, predstavljenih danas u Modernoj galeriji u Zagrebu, donose nove uvide u djela slikara - velikana hrvatske moderne: Vlaha Bukovca, Josipa Račića, Lea Juneka, Marina Tartaglije i Miroslava Kraljevića

Predstavljanje je priređeno u povodu objavljivanja pete knjige autorovih eseja - one o Miroslavu Kraljeviću koju su, uz prethodna četiri eseja, predstavili ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, povjesničar umjetnosti Joško Belamarić, nakladnik Branko Spajić i autor.

Biblioteka eseja "Hrvatski moderni umjetnici" zajednički je projekt nakladničke kuće "Moderna " d.o.o. i "Večernjega lista", a donosi nam zanimljivo i čitko štivo džepnoga formata iz pera vrsnoga poznavatelja, ocijenila je Rauter Plančić.

U opsežnu osvrtu na svih pet do sada objavljenih eseja, Joško Belamarić rekao je da je u najnovijemu eseju - onomu o Miroslavu Kraljeviću - Zidić napravio obrat od uvriježenoga pogleda na Kraljevića kao kozmopolita vrativši ga "u krilo" hrvatske tradicije.

Kao drugi primjer Zidićeva obrata od uobičajenoga, spomenuo je i esej o Leu Juneku koji, istaknuo je, donosi potpuno novi pogled na Junek i inovativno sagledava njegovo stvaralaštvo. Uz duhovitu napomenu da se prvih pet eseja niza "Hrvatski moderni umjetnici" pojavljuje u ubrzanu ritmu "zbog glasina da kasni" Igor Zidić rekao je da taj projekt označuju ambicioznost i lažna skromnost.

Objasnio je da su to eseji u kojima je disperzirano ispričana povijest hrvatske moderne i u kojima je na hrvatske moderne umjetnike nastojao "pogledati iz nekoga drugog ugla" iz kojega još nisu sagledani. Zidić je istaknuo da ni jedna knjiga nije nastala iz želje da se suprotstavi uglednim kolegama u njihovim viđenjima spomenutih umjetnika.

"Naša tradicija moderne je zgusnuta", rekao je ukazavši na posebnost koju smatra karakterističnom za to razdoblje hrvatske likovne umjetnosti. Dodao je da su hrvatski slikari toga razdoblja, u odnosu na svoje europske kolege, zapravo počinjali "kilometrima ispod nule" da bi ubrzo dosegnuli same vrhunce.

Zato se, dodao je, ne može govoriti o uravnoteženu razvoju budući da je, primjerice, razvoj Ivana Meštrovića od praktički neukoga mladca do autora "Zdenca života" u samo sedam godina, bila praktički nemoguća misija .

Spomenuo je i da je Vlaho Bukovac, u samo nekoliko godina rada u Zagrebu, uspio na nevjerojatan način promijeniti hrvatsku metropolu.

Nakladnik Branko Spajić rekao je da je dugo i željno čekao na objavljivanje toga niza te istaknuo da je za taj posao svakako bila potrebna strast te da nije dvojio kako Zidić ima baš tu potrebnu strast.