GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

Predstavljena knjiga Tamare Bjažić Klarin 'Za novi, ljepši Zagreb!'

30.09.2020 u 21:13

Bionic
Reading

Knjiga Tamare Bjažić Klarin 'Za novi, ljepši Zagreb! – arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918. – 1941.' predstavljena je u srijedu u Galeriji Klovićevi dvori

O knjizi su govorile ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti Katarina Horvat Levaj, urednica knjige Sanja Horvatinčić, recenzentica Snješka Knežević, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Maja Furlan Zimmermann i autorica.

Katarina Horvat Levaj smatra kako je knjiga "problemska monografija" koja na nov način promišlja natječaje koristeći specifično polje arhitektonskog djelovanja kao referentni predložak za cjelovito čitanje arhitektonske scene i produkcije odabranog razdoblja u svim njihovim segmentima – od odnosa društva i politike prema arhitekturi i urbanizmu, preko društvenog statusa arhitektonske profesije i njezine interne dinamike, do samih projekata tj. realiziranih gradnji.

Ocijenila je kako je posebna pažnja pri tom usredotočena na pojedine projektantske prosedee te njihovu medijaciju putem natječaja.

Recenzentica Snješka Knežević je naglasila kako se autorica u toj knjizi bavi dosada fragmentarno obrađenom temom arhitektonskih i urbanističkih natječaja u Zagrebu u doba omeđeno završetkom Prvog svjetskog rata i izbijanjem Drugog svjetskog rata, odnosno u doba odlučne modernizacije i otvaranja Europi i svijetu.

"Problematika natječaja mogla bi se naizgled učiniti sporednim aspektom arhitektonskog stvaralaštva", rekla je dodavši kako autorica upućuje na čvrstu povezanost tog aspekta sa svim kretanjima, pokretima i tendencijama, poglavito s konkretnim realizacijama, s razvojem grada i oblikovanjem slike grada, te na dominaciju određenih ličnosti i institucija – ne samo arhitekata, nego i investitora, promotora i ideologa.

Baveći se prividno samo natječajima, autorica kronološki prati ukupnu arhitektonsku scenu, dodala je i istaknula kako lapidarno donosi portretne skice gotovo svih protagonista: utemeljitelja i korifeja – pripadnika prijeratne generacije, potom više mlađih generacija: avangardiste, nositelje novih ideja i posrednike s velikim europskim centrima, ali i tradicionaliste od uvjerenja ili prilagođene ukusima i imperativima naručitelja.

Knežević tvrdi kako autorica postavlja odvažno pitanje: Je li posrijedi preradba preuzetih modernističkih paradigmi ili konstituiranje autentičnog modernizma?

Izbjegavajući idealizaciju, ovaj inovativan i originalni znanstveni rad izlaže skrupuloznu selekciju 'ikoničkih objekata' kojima se zagrebački i hrvatski arhitekti ravnopravno upisuju u europsku i svjetsku arhitekturu, odnosno, njihovu povijest u drugoj polovini 20. stoljeća., naglasila je Knežević.

Knjiga "Za novi, ljepši Zagreb! – arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918. – 1941." počinje povijesnim pregledom natječaja organiziranih do 1918. te analizom prvih pravilnika – natječajne regulative, čije su mijene pratile proces emancipacije arhitektonske profesije, a potom slijedi poglavlje o elaboraciji natječajnih i antinatječajnih politika vladajućih, čime se uloga investitora i projektnih zadataka postavlja u kontekst s društveno-gospodarskim trenutkom.

Analizom ishoda pojedinih natječaja autorica ilustrira odnose moći u strukovnim krugovima, mijenjajući time percepciju o međuraću kao razdoblju u kojem mladi progresivni zagovornici novog građenja vode glavnu riječ.

Posljednja cjelina usredotočena je na samu produkciju – arhitektonske i urbanističke natječajne radove koji daju cjelovit pregled arhitekture i planiranja međuratnog Zagreba, uvriježenih projektantskih i planerskih metoda, ali i važnih iskoraka, novih načina mišljenja prostora i oblikovanja najčešće ostvarene upravo u njima.

Odabrani natječajni radovi i izvedeni objekti predstavljeni su s više od 100 nacrta, fotografija i novinskih članaka.