Roman je upravo objavljen u izdanju nakladnika Frakture, a njegovo je predstavljanje u nedjelju navečer u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) okrunilo prvo izdanje Zagreb Book Festivala (ZBF) koji se u organizaciji Naklade Ljevak održao od 18. do 24. svibnja.

Glavni urednik Frakture Seid Serdarević istaknuo je kako je riječ o proznom prvijencu istaknute promotorice hrvatske kulture u svijetu, sa stalnom njemačkom adresom, koja je u obiteljskom povijesnom romanu ispričala neka nepoznata poglavlja hrvatske povijesti i običaja, od Prvog svjetskog rata do današnjeg doba.

'Njezina je obitelj partizanska komunistička obitelj, a u knjizi Bremer se dotiče niza tema inače donekle potisnutih u našoj književnosti – borbi protiv fašista, nacista, odlascima u logor', kazao je Serdarević na predstavljanju.

Njihovu povijest Bremer predočuje iz ženske perspektive – jer riječ je o jednoj snažnoj ženskoj obitelji iz Vodica. 'No, to nije tužan roman – to je veseo roman koji slavi radost života, podcrtan s mnogo humoresknih likova i epizoda', napomenuo je Serdarević.

Autorica je istaknula da ju je na pisanje romana potaknula fotografija koju je pronašla u ostavštini svoje bake Olive. 'Fotografija je prikazivala 50-ak žena u crnom iza kojih se nalaze ogomni portreti Tita i Staljina ovjenčani lovorovim liščem', kazala je.

Na pitanje tko su žene u crnom, majka joj je objasnila da su to žene koje su u ratu izgubile djecu ili muževe. U središtu fotografije nalazila se njezina prabaka, koja je u ratu ostala bez sina, nevjeste i unuka. 'Činilo mi se zanimljivim pozabaviti se tom temom', pojasnila je Bremer.

Pet je godina pažljivo iščitavala povijesnu literaturu kako ne bi pogriješila u povijesnim činjenicama, a središnji događaj cijele knjige je atentat na Stjepana Radića u beogradskoj skupštini.

'Atentat na Radića i ostale delegate Hrvatske seljačke stranke meni se, proučavajući povijesnu građu, pokazao kao apsolutno središnji za hrvatsku povijest i sve ono što se poslije događalo', pojasnila je Bremer. Da bi ga što vjernije opisala, proučila je sve do čega je mogla doći - literaturu, dokumentaciju, fotografije, sve što su ondašnji mediji pisali o tome, napomenula je.

Vedra snaga Mediterana

Unatoč mračnoj temi i mnogim strašnim pričama, svoje protagoniste i svoju domovinu Bremer opisuje s velikom toplinom i puno empatije, prepričavajući sudbinu Hrvatske od Prvog svjetskog rata do 21. stoljeća.

'Bilo mi je jako važno pokazati snagu Mediterana, vedrinu tamošnjih ljudi koji su proživjeli sve te strahote a i dalje su veseli i vedri, sposobni uživati u hrani, zalasku sunca, moru', rekla je autorica.

Baka Oliva jedan je od tek nekolicine likova koji su u romanu zadržali svoje pravo ime, no ona nema glas. 'Ona predstavlja meditativni dio romana, ona je kao pčela matica oko koje se sve događa dok ona samo leži i razmišlja', kazala je Bremer.

Roman je u Njemačkoj objavljen 2013., te je dobio izvrsne kritike.

Priča počinje s pismom koje junakinji romana pristiže u njemački Munster iz Zadra. U njemu je odvjetnik obavještava o masliniku koji joj je oporučno prije još 18 godina ostavila njezina baka Oliva. Zemlja do danas nije upisana u zemljišne knjige i odvjetnici je pozivaju na pokretanje sudskog procesa.

Odlučujući se na taj korak, Alida započinje potragu za vlastitim korijenima, slažući iz zaboravljenih priča svoje obitelji kolaž Dalmacije, njezinih okusa i mirisa, ljudi i povijesti.

Autorica je istaknula kako, iako su se događaji opisani u knjizi uistinu odigrali, te su sudbine pojedinih likova manje-više vjerno prepričane, ta knjiga nije dokument.

'Cijeli je okvir u stvari fikcionalan a ono što je činjenično su glavni, ključni trenuci - smrti, strijeljanja, prizori strave i umiranja. Stvarno je sve ono što se tiče povijesnog aspekta, dok je sve ostalo fikcija', kazala je Bremer.

Bremer je dugogodišnja urednica i prevoditeljica – urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te je prevela na njemački mnogobrojna djela s hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika.

Knjigu je napisala na njemačkome jer je to književni jezik u kojemu se kreće posljednjih trideset godina, napomenula je.

Predstavljanje njezina proznog prvijenca bilo je posljednje književno događanje premijernog izdanja Zagreb Book Festivala (ZBF), koji je u organizaciji Naklade Ljevak u sedam festivalskih dana i četrdesetak događanja okupio u Zagrebu tridesetak istaknutih domaćih i inozemnih književnih gostiju.