'Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja'
Praizvedena 1971. godine, u vrijeme burnog perioda koji se danas naziva Hrvatsko proljeće, ‘Predstava Hamleta u selu Mrduša donja’ postala je velik kazališni hit, iz kojega je nastao jednako uspješan film Krste Papića nekoliko godina kasnije. Brešan je u ovoj tragikomediji prikazao i prokazao mentalitet provincijskih moćnika, a Mrduša Donja je postala paradigma za mnogo toga u Hrvatskoj kao negativan izraz prevladavajućeg mentaliteta.

'Nečastivi na Filozofskom fakultetu'
Još jedna Brešanova dramska uspješnica, čiji je naslov postao često korištena fraza u javnosti, ‘Nečastivi na Filozofskom fakultetu’ suprotstavlja faustovskom liku suvremenog intelektualca dogmatske izdanke klera i vlasti. Brešan je oduvijek bio zainteresiran za odnos pojedinca i struktura moći i vlasti, što je svoj dramski vrhunac doživjelo baš u ovoj drami, prvi put izvedenoj u Ljubljani 1982. godine. Aktualna je i danas.

‘Maršal’
Brešan je surađivao na scenarijima za filmove Krste Papića i Veljka Bulajića, no vjerojatno je svoj scenaristički vrhunac dosegnuo radeći sa sinom Vinkom. Prvi zajednički hit, koji je Vinko režirao, bila je komedija ‘Kako je počeo rat na mom otoku’, no ‘Maršal’ iz 2000. godine još bolje prikazuje Brešanovo majstorstvo. Mala dalmatinska sredina, niz živopisnih likova, duhovite replike i jednostavan problem koji kroz niz peripetija narasta do neslućenih razmjera - sve to su karakteristike Brešanove poetike koja je u ovom filmu izvrsno realizirana.

‘Država Božja 2053’
Brešanov izvrsni roman iz 2003. godine zamišlja splet okolnosti koji dovodi do ukidanja višestranačke demokracije i do prekida odnosa s ostatkom Europe, a sve pod utjecajem Crkve. Osnivaju se Zavodi za mentalnu higijenu, u kojima se genetskim inženjeringom buntovnike pretvara u poslušnike. Bez potvrda o nazočnosti misama ništa se ne može, ni produljiti osobnu iskaznicu. Crkveni Ured za čistoću vjere pali knjige i u školama Darwina zamjenjuje biblijskom Genezom. Kazališta se zatvaraju, rock'n'roll je zabranjen, suknje sežu do gležnjeva, ljudi nestaju. Iako je riječ o distopijskom romanu, čini se da je Brešan predvidio mnogo toga što se proteklih godina događa u Hrvatskoj.

‘Katedrala’
Brešan se u romanu ‘Katedrala’ iz 2007. uhvatio u koštac s intrigantnom temom dugogodišnje, točnije stoljetne gradnje šibenske katedrale - 15. stoljeće, u koje je smješten dio fabule ovog Brešanovog romana, samo je dionica s kojom se u pravilnom ritmu izmjenjuje ona u kojoj se tematizira sadašnjost, a mjesto spajanja dva daleka vremenska razdoblja odmaci su u fantastiku u kojima se može i zakoračiti u vremensku maglu. Povrh toga, ‘Katedrala’ je Brešanova posveta Šibeniku, gradu u kojemu je proveo cijeli svoj život.