SNJEŽANA KORDIĆ O HKV-U

Paniku izaziva raščišćavanje nacionalističke ideologije

29.10.2010 u 07:30

Bionic
Reading

Jezikoslovka Snježana Kordić, zbog čije je knjige Hrvatsko kulturno vijeće tužilo Ministarstvo kulture, komentirala je da tužba proizlazi iz reakcije na znanstveno propitivanje temeljnih pojmova

Hrvatski i srpski kao jedan, policentričan jezik

Ukratko, Snježana Kordić više godina radi na njemačkim fakultetima i bavi se jezikom. U njezinoj knjizi, koja obuhvaća ranije objavljene znanstvene tekstove o jeziku, među tezama koje iznosi ističu se ona da su hrvatski i srpski jedan policentrični jezik (poput američkog i britanskog engleskog) ili teza da je u Hrvatskoj od devedesetih naovamo jezični purizam korišten u državotvorne svrhe nacionalističke politike.

'U knjizi se raščišćavaju temeljni pojmovi i to je mnogima bolno. Zašto? Pa zato što je nacionalistička ideologija te pojmove ciljano iskrivila i onda ih tako iskrivljene uzela za svoju osnovu. A kad znanstveno propitivanje temeljnih pojmova pokazuje svu neodrživost nacionalističkog predočavanja, onda to, naravno, izaziva ogorčenost i paniku', komentirala je Snježana Kordić tužbu koju je pokrenulo Hrvatsko kulturno vijeće.

Podsjetimo, s obrazloženjem da je nesavjesno postupio i potpisao sufinanciranje izdavanja knjige Snježane Kordić 'Jezik i nacionalizam', Hrvatsko kulturno vijeće tužilo je ministra kulture Božu Biškupića i njegova suradnika Čedomira Višnjića. Iz Ministarstva kulture nisu komentirali potez HKV-a, već su kazali da nisu upoznati s tužbom.

Na stranici Hrvatskog kulturnog vijeća predsjednik te organizacije Hrvoje Hitrec potpisao je vijest o podnesenoj tužbi protiv ministra Biškupića i Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH.

Prijavu su podnijeli Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a zasnovana je na činjenici da je Ministarstvo sufinanciralo objavu knjige jezikoslovke Snježane Kordić 'Jezik i nacionalizam' (Durieux, Zagreb, 2010).

Kako piše Hitrec, u prijavi se navodi da su Biškupić i Višnjić propuštanjem dužnoga nadzora nesavjesno postupali u obavljanju službe, dopustivši da Ministarstvo kulture neosnovano, protuzakonito i protuustavno sufinancira knjigu, čime su prouzročili povredu prava drugoga, odnosno imovinsku štetu.

Navodi se i da je knjiga 'Jezik i nacionalizam' 'upravljena protiv hrvatske kulture, hrvatskoga kulturnog identiteta i hrvatskoga jezika, te zbog toga nije smjela biti sufinancirana iz državnoga proračuna RH'.

U HKV-u smatraju da se u Kordićkinoj knjizi suvremena demokratska hrvatska država uspoređuje s nacističkom Njemačkom, osporava se Ustav RH u dijelu koji govori o hrvatskome jeziku u službenoj uporabi te negira pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva svojim, narodnim imenom.

'Istodobno knjiga zastupa neznanstvenu tezu o postojanju nepostojećega srpskohrvatskog jezika. Prijava je podnesena temeljem članka 339. Kaznenog zakona u kojemu se navodi teža povreda prava drugoga. U ovom slučaju povrijeđena su prava više od tisuću članova Hrvatskoga kulturnog vijeća i prava hrvatskoga naroda u cjelini', zaključuje se u prijavi.

Prisjetimo li se bure koju je u hrvatskim medijima i među nekim jezikoslovcima izazvalo izdavanje Kordićkine knjige, kada je autorica prozvana gotovo državnim neprijateljem, ovaj potez HKV-a dolazi kao logičan nastavak, među ostalim i izjave jezikoslovke Sande Ham koja je odmah po izlasku knjige izrazila zabrinutost što je Biškupićevo ministarstvo sufinanciralo taj, kako je rekla, 'izdavački pokušaj'.

Sanda Ham, koja se među ostalim zalaže za odvojeno pisanje 'ne ću', a stoji i iza natječaja časopisa Jezik koji novčano potiče osmišljavanje novih hrvatskih riječi poput smećnjak i raskružje, predavala je Snježani Kordić u Osijeku Suvremeni hrvatski književni jezik. U intervjuu danom Večernjem listu izjavila je nedavno da je Kordićkina 'mudrolija o hrvatskom i srpskom jeziku kao jednom postala valjda u Njemačkoj', a svoju tezu Ham je dodatno pojasnila 'romantičarskim pogledima na jezik i naciju'.