nisu tržišno isplativi

Opet kuha u Studentskom centru; hoće li ugasiti kulturu?

06.06.2017 u 11:07

Bionic
Reading

U Studentskom centru, koji je već gotovo pet godina u sanaciji, a problemi još nisu riješeni niti su dugovi sanirani, ponovo ključa. U kulturnoj zajednici pronio se glas da novim ustrojem SC-a, koji se upravo priprema, kultura gubi status djelatnosti i degradira se na razinu službe. To, po mišljenju kulturnjaka, nije ni logično niti može biti učinkovito za rad kulture, a po nekima upućuje i na moguće gašenje te djelatnosti

Kulturnjaci smatraju da je ideja o srozavanju kulture na razinu službe, ukoliko je točna, prilično apsurdna jer je Kultura SC-a upravo u 2016. godini pokazala bolju financijsku sliku, najviše zbog uplata fondova EU-a, a ove godine s partnerima također je ušla u još jedan veliki Unijin projekt.

Po mišljenju Nataše Rajković, zadužene za kulturu u SC-u, privremena sanacijska uprava nikako ne bi smjela mijenjati misiju Studentskog centra, u kojem je kultura od samog osnutka 1953. godine bila vrlo visoko rangirana.

'Ideja da se nakon 60 godina od postojanja jedne djelatnosti, iznimno značajne za Sveučilište i grad, ona ukine ili svede na službu naprosto je sramotna i nedopustiva', naglasila je Nataša Rajković, dodavši da je Sveučilište u Zagrebu, koje je osnivač SC-a, kao ozbiljna institucija sigurno sposobno, ukoliko je potrebno, samo restrukturirati svoju sastavnicu.

Valja reći da problemi na relaciji resora kulture SC-a i sanacijske uprave nisu od jučer, nego traju mjesecima.

Kulturi SC-a zamjera se to da nije dovoljno usmjerena studentima, nego se radi o 'nekakvoj avangardnoj i modernoj, nikome razumljivoj kulturi', a pritom je najveći trn u oku, čini se, postao Pobješnjeli Ganz novi festival te sama Kultura promjene. Tražilo se i to da Kultura SC-a sama pokriva svoje troškove zaradom od prodaje ulaznica, a primjedbe su bile upućene i na raspodjelu sredstava iz Unijinih fondova. Po mišljenju sanacijske uprave, ta se sredstva troše na vanjske suradnike umjesto na prostor, režije i plaće zaposlenika, što pak pokazuje totalno nerazumijevanje strogo propisanih i kontroliranih pravila natječaja EU-a.

S druge strane sanacijska uprava i njen 'kontroling' vraćaju izvještaje Kulturi SC-a s argumentacijom da nisu numerirane stranice, a ne slažu se ni s ulogom SC-a kao suorganizatora raznih kulturnih manifestacija koji daje prostor, nego zahtijevaju krajnje tržišni odnos između SC-a i partnera, u kojem bi partneri, recimo Tjedan suvremenog plesa, plaćali SC-ove konobare i čistačice. Također se s nostalgijom spominju uspjesi kulturne djelatnosti SC-a u 80-ima, dakle prije više od 30 godina, kada je SC bio jedan od centara novog vala te izložbene, koncertne i kazališne djelatnosti.

Radi li se o dva totalno različita koncepta kulture SC-a, koji se ne mogu pomiriti i naći zajednički jezik, jer je jedan okrenut prošlosti, a drugi budućnosti? Može li kultura biti profitabilna? I zadovoljava li Kultura promjene današnju publiku ili su, uz kazalište, potrebne neke druge kulturne aktivnosti?

Što kaže sanacijski upravitelj Mirko Bošnjak, koji se zadnjih tjedana u više navrata u medijima založio za samoodržive kulturne projekte i produkcije u SC-u? Bošnjak je prvo pojasnio da je obaveza sanacijske uprave zagrebačkog SC-a to da provede restrukturiranje za sve djelatnosti i službe, pa tako i za Kulturu SC-a Zagreb, kako je naglasio, 'u svrhu financijske samoodrživosti na godišnjoj razini'.

'Drugim riječima, to znači ustrojiti model poslovanja po kojem će prihodi pokrivati rashode. Za Kulturu SC-a Zagreb to ne znači otkaze ili 'gašenje ili ukidanje kulture', ali može značiti organizacijske promjene prema programskom zaokretu koji će studentima biti zanimljiv i financijski održiv. Nema opravdanog razloga da se odabir programskih sadržaja Kulture SC-a Zagreb provodi putem javnih natječaja. Odbacujem sve dezinformacije i insinuacije Nataše Rajković o gašenju Kulture SC-a Zagreb. Razloge suprotstavljanja racionalizaciji nepotrebnih troškova u Kulturi SC-a Zagreb u sanaciji treba tražiti u pokušaju prikrivanja nepravilnosti u poslovanju i neodgovornom trošenju financijskih sredstava SC-a Zagreb, prema nalazima službe kontrolinga SC-a Zagreb!', naglasio je Bošnjak.

Nataša Rajković, šefica Kulture SC-a, smatra pak da je upravo program Kulture SC-a financijski održiv i u potpunosti pokriven sredstvima koja se dobivaju izvan SC-a.

'Program Kulture SC-a pokriva se i financira namjenskim sredstvima koja se dobivaju na javnim natječajima - nacionalnim, gradskim i međunarodnim. Dakle gospodin Bošnjak uopće ne razumije financiranje programa i kulture jer kada govori o rashodu kulture, koji naziva gubitkom, on govori o plaćama zaposlenika i hladnom pogonu. S obzirom na to da nijedna djelatnost, a kamoli služba, pa i gospodarska, ne pokriva te troškove svojim vlastitim prihodom, postavlja se pitanje kako to da je najmalobrojnija djelatnost veći problem od prehrane, koja ima 20 milijuna gubitka samo u 2016., ili službe gospodarstva s tri milijuna gubitka u 2016., a koja bi po svojoj misiji trebala ostvarivati dobit?', zapitala se šefica Kulture SC-a, dodavši da bi kulturu po svim aktima SC trebao održavati prihodima koje ostvaruje kroz porez što ga poslodavci plaćaju na angažman studenata preko studentskog servisa.

Također je primijetila da sanacijski upravitelj pokazuje potpuno nepoznavanje današnjih modela financiranja kulture. Pojasnila je da je kultura subvencionirana djelatnost, a javni natječaji Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Europske unije i drugi domaći i međunarodni natječaji legitimni su izvori financiranja. Ti natječaji i postoje zato da bi se sufinancirala kultura, kaže Nataša Rajković, a s druge strane te institucije imaju razrađen sustav vrednovanja projekata, pa o kvaliteti odlučuju stručna i umjetnička vijeća.

'Kultura Studentskog centra nije amaterska družina pa da sanacijske uprave proizvoljno i nestručno kreiraju programe, nego je profesionalni pogon koji ima značajno mjesto na kulturnoj mapi grada, zemlje i Europe. O tome svjedoče naše suradnje na velikim europskim projektima, nagrade, gostovanja i, uostalom, financijska potpora koju dobivamo iz navedenih izvora izvan SC-a. Zabrinjavajuće je da to čelni čovjek SC-a ne razumije', poručila je Nataša Rajković.

Na pitanje da pojasni je li zaista bilo 'prikrivanja nepravilnosti u poslovanju i neodgovornom trošenju financijskih sredstava SC-a Zagreb, prema nalazima službe kontrolinga SC-a Zagreb, kako tvrdi sanacijski upravitelj i što se ponavlja u nekim medijima poput mantre, odgovorila je da je to 'kleveta i utuživo'.

'Gospodin Bošnjak trebao bi znati da s pozicije na kojoj se trenutno nalazi ne može davati ovakve izjave samo zato što mu se čine efektne. On mora biti svjestan da je bio dužan sve svoje eventualne sumnje prijaviti i raščistiti s nadležnim institucijama, a ne iznositi neutemeljene optužbe i slati pisma glavnoj voditeljici Unijina projekta APAP, u kojima iznosi ni s čime utemeljene optužbe o pranju novca na europskim projektima. To je sramotni pokušaj da raskine ugovor s Europskom komisijom, ošteti Studentski centar, sve uključene partnere i Sveučilište u Zagrebu i to samo zato što on, kao i njegovi suradnici, nisu u stanju svladati procese realizacije Unijinih projekata. Smatram da ovo što gospodin Bošnjak radi, a u ime Vlade RH, treba hitno zaustaviti jer očito niti poštuje niti poznaje europske smjernice koje Vlada deklarira kao prioritet', rezolutno je zaključila Nataša Rajković.