KNJIŽEVNI KLUB BOOKSA

Na Reviji malih književnosti predstavljeni pisci iz zemalja Beneluxa

16.12.2016 u 12:00

Bionic
Reading

Književni festival Revija malih književnosti, koji dvanaestu godinu za redom organizira Udruga Kulturtreger, ugostio je u četvrtak u zagrebačkom književnom klubu Booksi šestero pisaca iz Nizozemske, Belgije i Luksemburga, ponajboljih predstavnika suvremene književne scene zemalja Beneluxa.

"Riječ je o nekim od najzanimljivijih suvremenih glasova iz samog srca Europe, piscima koji pišu na tzv. svjetskim jezicima, a čije su književnosti svejedno u nas slabo ili nikako poznate i prevođene", kazala je Miljenka Buljević iz Kulturtregera.

"Nakon što smo tijekom prvih deset godina predstavljali autore iz našeg podneblja – u prvoj godini to su bili pisci iz susjedne Bosne i Hercegovine i sasvim je nevjerojatno da za njih nitko u Hrvatskoj dotad nije nikad bio čuo – prošle godine odlučili smo se za zaokret u konceptu pa smo umjesto zemalja počeli predstavljati regije", napomenula je.

U 2015. zagrebačkoj su se publici u Booksi predstavili pisci baltičkih zemalja, a ove godine piscima vrijednim uvođenja u hrvatsko kulturno podneblje organizatori su smatrali belgijske pisce Jefa Aertsa i Gregoirea Poleta, nizozemske književnike Karin Amatmoekrim, podrijetlom iz Surinama, i Maartena van der Graaffa, te dvije predstavnice luksemburške književne scene, Nathalie Ronvaux i Noru Wagener.

Riječ je o zanimljivim i raznolikim autorima koji su u Hrvatskoj – gdje su objavljena tek neka od najpoznatijih djela tih književnosti – sasvim nepoznati.

Svi su nagrađivani i u svojim zemljama već etablirani autori, mladi i okušani u raznim žanrovima, od poezije, preko drame, proze za odrasle, mlade i djecu, do umjetničkih knjiga napisanih u suradnji s poznatim likovnim i grafičkim umjetnicima, napomenula je Buljević.

Odabrali su ih selektori Sorin Stan, Gioia-Ana Ulrich Knežević i Serge Basso de March a prve prijevode njihovih djela na hrvatski s njemačkog, francuskog i nizozemskog potpisuju Jurica Oreški, Lea Kovacs, Marina Vidoš, Matea Krpina, Željka Gorički, Toni Bandov i Josipa Dvoraček.


Hrvatskim čitateljima praktički posve nepoznatu luksemburšku književnost predstavile su Nathalie Ronvaux, nagrađivana pjesnikinja, prozaistica i dramaturginja, koja svoje stvaralaštvo spaja s vizualnim umjetnicima, te Nora Wagener, koja piše prozu, drame i knjige za djecu. Za prvi roman "Menschenliebe und Vogel" (2011.) dobila je tri nagrade. Njezine priče objavljene su u nekoliko antologija u Luksemburgu, Austriji i Sloveniji te u časopisima i dnevnim novinama.

Nora je ujedno i otvorila Reviju čitanjem jedne od priča iz svoje nove zbirke. U razgovoru koji je uslijedio otkrila je kako je riječ o maloj ali živahnoj sceni, u zemlji od pola milijuna ljudi, gdje se svi dionici te scene međusobno poznaju.

Zanimljivo je da jezik koriste na različite načine – neki pišu na luksemburškom, neki na njemačkom, nizozemskom, francuskom… ponekad i na više njih, napomenula je.

To sceni donosi određenu disperziranost a također znači da pitanje identiteta nije nešto čime se ti pisci bave - toliko smo mali da su utjecaji sa svih strana nebrojeni, napomenula je Ronvaux.

O tome što je tipično za nizozemsku književnu scenu govorila je Karin Amatmoekrim, prava zbirka etničkih šarolikosti: rođena je u Surinamu, a ima kineske, indonezijske, afričke i indijanske korijene, dok živi u Amsterdamu. Za roman "Titus" (2009.) osvojila je nagradu Black Magic Woman Literature Prize. Osim romana piše kratke priče i eseje te redovito objavljuje tekstove u nizozemskim novinama.

Istaknula je da suvremenu nizozemsku književnost obilježava preokupiranost unutarnjim svjetovima, onime što se događa u duši pojedinca, dok vanjski svijet i politika nemaju puno mjesta u njoj.

Priča koju je čitala također se bavi pitanjem identiteta, identiteta oca, izbor koji je autorica komentirala riječima kako nemaju svi "luksuz ne razmišljati o svojem identitetu".

"Kao čitatelji i pisci voljeli bismo vjerovati da identitet zapravo uopće ne postoji, da možemo biti slobodni, ali realnost svijeta je takva da ja mogu biti što god hoću kod svoje kuće, mogu pisati što god želim kad sam za svojim radnim stolom, no onog trenutka kad izađem kroz prednja vrata, suočena sam s činjenicom da nisam bijela, da sam žena i slično. Identitet je nešto što mi nudimo drugima", kazala je.

Iz Belgije je u Zagreb došao Jef Aerts, autor četiri romana, jedne zbirke poezije i nekoliko dječjih knjiga koje su mu donijele veću raspoznatljivost. Njegovu prvu knjigu za djecu "Mali raj", objavljenu 2012., flamanski i nizozemski mediji proglasili su modernim klasikom, a već sljedeća mu je knjiga, Veće od sna, donijela 2014. godine najprestižnije nagrade za dječju književnost u Flandriji i Nizozemskoj.

Njegov sunarodnjak Gregoire Polet autor je sedam romana, za koje je dobio nekoliko literarnih nagrada, a jedan je bio uvršten u izbor za prestižnu nagradu Goncourt. Poznat je po tome što kad piše o nekom gradu mora odmah tamo i preseliti pa je tako dosad pisao o Barceloni i Madridu, a trenutno živi u Bruxellesu i piše novi roman o liječnici koja putuje svijetom s humanitarnim pokretom "Medicines sans frontieres".

Hrvatskim se čitateljima predstavio i mladi pjesnik Maarten van der Graaff, koji je debitirao 2013. godine s odmah nagrađenom zbirkom poezije "Vluchtautogedichten". Urednik je i suosnivač književnog online časopisa Samplekanon a poeziju i prozu objavljuje u raznim časopisima.

Festival osmišljen s ciljem da hrvatskim čitateljima približi književne scene zemalja iz našeg bližeg i daljeg okruženja koje nisu dovoljno zastupljene u našem kulturnom prostoru, od svojeg je prvog izdanja 2005., u Booksi predstavio više od 120 pisaca, autora iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Bugarske, Grčke i Rumunjske.

U sklopu Revije predstavljena je i tradicionalna antologija "Revija malih književnosti: Benelux", koja sadrži hrvatske prijevode gostujućih autora i autorica, kao i četvero pisaca koji nisu došli u Zagreb, Nicolasa Anciona, Raoula Biltgena, Alexandre Fixmer i Roosa van Rijswijka. Izdavač antologije je Udruga Kulturtreger.