Ministrica kulture posebno je istaknula kontinuirano povećanje proračuna, rješavanje svih dugova, sniženje PDV-a, transparentnije upravljanje proračunskim sredstvima, bolje povlačenje sredstava iz fondova EU-a i značajno povećanje sredstava.

Zatim je naglasila reforme normativnog okvira, a to su reforma zakonodavstva u području kulturne baštine, koja uključuje novi zakon o arhivima, knjižnicama i muzejima, izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima, prema kojem je određeno više poticaja za filmove u manje razvijenim područjima i uključivanje videoigara u zakon.

U protekloj godini stvoren je i suvremeni normativni okvir kojim se regulira rad arhiva, knjižnica i muzeja te se pristupilo izradi ključnih razvojnih smjerova i strateških ciljeva za svaku djelatnost. Za sustav arhiva, knjižnica i muzeja odobreno je ukupno 30 milijuna i 370 tisuća kuna za ukupno 862 programa. Najviše je izdvojeno za 317 programa knjižnične djelatnosti – ukupno 17,3 milijuna kuna.

Najavila je kako do kraja mandata planiraju zakonodavnu reformu, što uključuje novi Zakon o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti, novi Zakon o financiranju kulture i kulturnim vijećima, izmjene i dopune Zakona o kazalištima, kao i pokretanje revizije medijskog zakonodavstva, Zakon o Hini i elektroničkim medijima te Zakon o medijima i HRT-u 2020. godini.

Medijska pismenost

'Ova reforma se provodi radi usklađivanja s europskom pravnom stečevinom jer naši propisi rubno ili vrlo malo reguliraju nove sadržaje. Tu je i pitanje medijske pismenosti kako bismo mlade naučili kako živjeti u današnjem vremenu i kako se boriti protiv negativnih pojavnosti poput govora mržnje i lažnih vijesti', objasnila je ministrica i dodala kako rade i na ostvarivanju ciljeva ravnomjernog kulturnog razvoja Republike Hrvatske, a raspisat će se, uz ostalo, natječaj za financiranje neprofitnih medija i natječaj za financiranje provedbe Strategije poticanja čitanja.

Od ove godine potpora nakladnicima za izdavanje knjiga dodjeljuje se po novom modelu u kojemu se vrednuje kompletan nakladnički portfelj, odnosno nakladnička prijava u cjelini, a sredstva se više ne dodjeljuju za svaku knjigu pojedinačno kao ranijih godina.

U ocjeni pojedinog nakladnika posebna se pozornost poklanja njegovom ukupnom dosadašnjem radu, izvršavanju financijskih obveza naročito prema autorima i drugim suradnicima, kvaliteti i odjeku dosad objavljenih naslova.

Osim toga, program Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama za 2019. godinu uključuje projekte književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti te je na njih utrošen najveći udio odobrenih sredstava.

Na pitanje novinara vezano o Zakonu o umjetnicima koji je izazvao rasprave u javnosti zbog minimalnog konsenzusa, odgovorila je kako se radi o materijalu koji je prezentiran užoj radnoj skupini, 'a jedina je namjera da se sadašnji zakonodavni okvir osuvremeni, da se očuva sustav samostalnih umjetnika, da se uvedu određeni novi poticaji, kao i sustav potpore za mlade umjetnike koji su u neusporedivo težoj situaciji sada nego prije'.

Kurikulum i lektira

'Mislim da jedno ne isključuje drugo. Teško je postići suglasnost o kanonu, ali se zato moramo usuglasiti kako bismo popunili fondove školskih knjižnica i tako ispunili poticanje čitanja kod djece i mladih', odgovor je ministrice na pitanje je li hrvatski kurikulum u suprotnosti s mjerom poticanja čitanja te je opovrgnula glasine o sukobu između Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, dodajući kako zajedno surađuju vezano za ovo pitanje.

Na konferenciji su još prisustvovali državni tajnici Krešimir Partl i Ivica Poljičak, tajnica Ministarstva kulture Marica Mikec te pomoćnici ministrice kulture Iva Hraste Sočo, Davor Trupković i Hrvoje Manenica.