Izložba 'Zidovi i mostovi' otvara se netom prije tradicionalnog predstavljanja filmskog programa Motovun Film Festivala u Laubi, a namjera je predstaviti domaće i regionalne umjetnike koji žive i rade u Berlinu, ovogodišnjem gradu partneru MFF-a.

Kustosice Morana Matković i Jelena Pavlinušić odabrale su 11 autorica i autora, Lovru Artukovića, Ivanu Franke, Niku Radić, Borisa Ivandića, Ninu Kurtelu, Irmu Markulin, Martinu Mezak, Božidara Katića, Doru Đurkesac, Šejlu Kamerić i Tanju Ostojić.

'Publika će imati prilike vidjeti radove izvedene u različitim medijima - od novih slika Lovre Artukovića, video radova umjetnika Božidara Katića, Šejle Kamerić i Martine Mezak te dizajnerice Dore Đurkesac, do fotodokumentacije performansa Nike Radić i Tanje Ostojić. Nina Kurtela, poznatija kao plesačica, predstavit će se ovog puta i jednom serijom fotografija, Ivana Franke serijom grafika, Irma Markulin jednom instalacijom nastalom kao rezultat istraživanja vlastite obiteljske povijesti, a Boris Ivandić skulpturom', navode Matković i Pavlinušić u najavi izložbe. Brojčano, dodaju, umjetnika iz Hrvatske i jugoistočne Europe u Berlinu ima znatno više od selekcije koju su napravile za ovu prigodu.

'Jednostavno nije bilo mogućnosti okupiti ih sve. Stoga, napravili smo selekciju umjetnika različitih generacija, s dužim i kraćim 'stažem' u Berlinu, umjetnika različitih životopisa, umjetnika koji rade u različitim medijima', kažu kustosice i objašnjavaju naziv izložbe - 'Zidovi i mostovi'.

'Živeći u svijetu gdje zemlje ponovno grade zidove i fizičke prepreke na svojim granicama, umjetnici traže mjesto gdje mogu graditi mostove – čime djelomično objašnjavamo i odabir samog naziva izložbe. Berlin je grad koji je davno srušio 'zidove' i otvorio prostor za nove dijaloge. Izložba 'Walls and Bridges' priča je o stvaranju dijaloga, širenju u neke nove smjerove, okupljajući umjetnike koji dosad nisu izlagali skupa te o istraživanju njihovih identiteta na nekim novim geografskim prostorima. Upravo ta tema identiteta i života na lokaciji koju su sami odabrali je ona koja se prepoznaje u radovima umjetnika koje će izložba predstaviti, s time da svatko od njih drugačije pristupa tim pitanjima – radovi se tematski kreću od istraživanja osobnih povijesti, svakodnevice i ožiljaka do istraživanja medija', navode Matković i Pavlinušić.

Izložba je premijerno predstavljena u Motovunu, u Galeriji 5 kula, a u Laubi će se moći pogledati do 9. rujna, do završetka 'Motovuna u Zagrebu'.

Motovunski hitovi u Laubi

Motovunsko gostovanje u Laubi uključuje, prije svega, filmski program koji je raspoređen u dva 'produžena vikenda', od četvrtka do nedjelje, odnosno u osam večeri, a otvara ga ovogodišnji dobitnik Propelera Motovuna, 'Ubiti Jesusa' Laure More.

Utemeljen na istinitom događaju iz života same redateljice taj kolumbijski triler prati glavnu junakinju koja nakon uličnog atentata na svog oca, izgubivši vjeru u policiju i pravosuđe, sama kreće u potragu za ubojicom.

Motovunska revija u Laubi donosi i kontroverzni danski film 'Slatki život' Isabelle Eklof, festivalski hit o djevojci, koja ulazi u ljubavnu vezu s kriminalcem te s njime i njegovim prijateljima odlazi na skupo ljetovanje, potom glazbeni britansko-američki dokumentarac 'Mathangi/Maya / M.I.A' Stevea Loveridgea, biografiju glazbenice i političke aktivistice M.I.A-e, koja je u samo nekoliko godina prošla put od obespravljene izbjeglice sa Šri Lanke do glazbene zvijezde.

Za kraj prvog filmskog vikenda u Laubi ostavljen je poljski film 'Bilo jednom u studenom' Andrzeja Jakimowskog, o intelektualcima, srednjoj građanskoj klasi, koje okrutna pravila igre posttranzicijskih društva, pretvaraju u osiromašene, besperspektivne ljude. Dijelovi filma snimljeni su u stvarnim uličnim neredima desnih radikala na ulicama Varšave.

Od sljedećeg četvrtka, 6. rujna, prikazat će se još četiri filma, počevši sa švedskim 'Dnevnikom varalice' Ivice Zubaka, pričom o sitnom kriminalcu iz socijalnog stockholmskog prigradskog naselja.

Dan kasnije na programu je argentinsko-španjolski 'Anđeo' Luisa Ortege, koji smješten u Argentinu 1971. prati tinejdžera s nadimkom 'Anđeo smrti' za kojeg se vjeruje da je počinio više od četrdeset krađa i jedanaest ubojstava, a koji je danas, nakon više od četrdeset pet godina u zatvoru, zatvorenik s najdužim 'stažom' u povijesti Argentine.

'Motovun u Zagrebu' donosi i pretpremijeru dokumentarnog filma Nebojše Sljepčevića 'Srbenka' i razgovor s autorom koji je za taj rad već dobio niz prestižnih nagrada u inozemstvu i posebno priznanje žirija u Motovunu.

Program završava projekcijom njemačkog filma 'B-film: Zvuk i strast zapadnog Berlina 1979.-1989.' Jörga A. Hoppea, Klausa Maecka i Heika Langea, najavljen kao 'luda vožnja kroz burno doba prepuno živopisnih likova, Nicka Cavea, Keitha Haringa, Gudrun Gut, Tilde Swinton, Blixe Bargelda, Christiane F., uz glazbu bendova Einstürzende Neubautena, Die Toten Hosen, Die Arzte i drugih'.