Na početku razgovora s Miljenkom Buljević, kojim je otvorena Revija malih književnosti posvećena Grčkoj, selektor Hristos Hrisopulos – inače utjecajan esejist i književni teoretičar u Ateni – otkrio je kako se prije tri godine slučajno našao pred vratima ovog poznatog zagrebačkog Književnog kluba: 'Bio sam na jednomjesečnoj stipendiji u Pečuhu, u kojem se baš i nema mnogo toga raditi, te sam s prijateljicom kao turist doputovao na dva dana u Zagreb. Došli smo do Bookse slučajno, čak je i fotografirali i rekli da se nakon šetnje moramo tu vratiti i popiti kavu, ali nismo stigli.' Tri godine kasnije Hrisopulos je konačno stigao u Booksu, kao osoba koja je izabrala najbolje grčke autore do 40 godina starosti, od kojih će se njih pet predstaviti na Reviji malih književnosti.

Naravno, nakon simpatičnog uvoda je uslijedilo pitanje o velikoj krizi koja Grčku potresa već nekoliko godina.

'Na to pitanje je skoro nemoguće odgovoriti. Situacija se stalno mijenja i ljudima je teško zamisliti bilo kakvu budućnost. Što se tiče kulture u takvoj situaciji, časopisi propadaju, kulturne rubrike u novinama nestaju, a nedavno su ugašene i jedne važne dnevne novine', rekao je Hrisopulos, čiji se opis stanja u Grčkoj baš i ne razlikuje od hrvatske realnosti u kojoj – časopisi propadaju, kulturne rubrike nestaju, a nedavno su ugašene i jedne nekoć važne dnevne novine!

'U takvoj situaciji ljudi pronalaze nove načine da rade stvari, s mnogo manje novaca', objasnio je grčki esejist, koji je socijalnu situaciju u Ateni opisao 'drastičnom i hitnom'. A i kada se čita aktualna grčka književnost, teško je u tekstove ne učitati krizu kojom su svi okruženi: 'Pitamo se jesmo li bili slijepi.'

Što se tiče autora i autorica koji će biti predstavljeni na Reviji malih književnosti, u njihovim djelima se mogu naći manje ili više eksplicitne najave nadolazećeg ekonomskog i društvenog sloma, ali svi su oni 'raznoliki jer ne postoji poetička kohezija grčke književne scene', objasnio je Hristos Hrisopulos.

To se moglo primijetiti i u nastupima Kallie Papadaki i Vasiliki Petsa. Prva je čitala Petsa, i to iz svoje zbirke 'Zvukovi iz ulice', koja je objavljena 2009. godine te dobila grčku književnu nagradu Diavazo.

Petsa ima ono što bi se u Hrvatskoj nazvalo stvarnosnim prosedeom, a zanimljiv i indikativan detalj iz priče koju je pročitala jest spominjanje stambenog kredita čije kamate u međuvremenu jednu cijelu plaću jednog od likova. Nije rečeno je li kredit možda u švicarcima, no sličnost je više nego očita.

Kallia Papadaki je prošle godine objavila roman 'Sjeti se', iz kojeg je sinoć čitala u Booksi. Ona pak forsira polifoniju različitih glasova iz perspektiva širokog spektra likova, što se kumulativno spaja u romanesknu cjelinu. Jednostavnije rečeno, Papadaki piše u prvom licu, iz perspektive svakog od likova koje je zamislila, a među njima su – primjerice – zatvorenica u ženskom zatvoru, sin kojemu je umro otac, razočaran svećenik i mnogi drugi, što njezinu prozu čini iznimno dinamičnom, ali i stilski raznolikom.

Revija malih književnosti se nastavlja večeras u 19 sati, kada će u Booksi čitati spisateljica i psihologinja Maria Ksiluri, Hristos Asteriu te Ilias Maglinis, romanopisac i poznati grčki novinar.