U čast Bruni Bjelinskom (1909.-1992.), jednom od najvažnijih hrvatskih skladatelja, ove se godine nizom koncerata obilježava 100. obljetnica rođenja tog umjetnika, čiji je raznoliki i bogati glazbeni opus trajno upisan u povijest hrvatske glazbe.
U Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma večeras će se, u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja i "Cantusa", Bjelinskome u čast održati autorski koncert s njegovim skladbama.
Izvest će se ciklus "Candomble" za sopran, glasovir, i udaraljke iz 1972., što je napisao nadahnut egzotičnom glazbom koju je čuo u Brazilu, suita Psalmi kralja Davida iz 1989., jedna od najuspjelijih u njegovu cjelokupnom vokalnom opusu te Koncert za klarinet i gudače iz 1952. i njegova posljednja skladba "Musik ist unser Trost" ("Glazba je naša utjeha") iz 1992.
Simboličnim naslovom te skladbe, nastale u bolnici, Bjelinski je zatvorio svoju prebogatu kajdanku, dajući glazbi u svom i našim životima ono mjesto koje ona doista zaslužuje, stoji u najavi koncerta.
Podsjeća se i na njegove riječi kako je glazba jedna od najvećih radosti koje čovjek može doživjeti, dok je dijapazon doživljaja ogroman, "od ludovanja na rock koncertima do mirnog sjedenja, uživanja i uspoređivanja muzike, možda s ljubavlju, s najljepšim doživljajima u životu".
Na koncertu u Preporodnoj dvorani nastupit će sopran Lidija Horvat-Dunjko, Filip Merčep na udaraljkama, sopran Ivana Lazar, mezzosopran Helena Lucić, violinist Anđelko Krpan, violončelist Vinko Rucner, Michael Edwards na klarinetu, Hrvatski komorni orkestar te skladateljeva supruga, pijanistica Ljerka Pleslić-Bjelinski i sin, dirigent Alan Bjelinski.
U hrvatskoj glazbi druge polovice 20. stoljeća Bruni Bjelinskom pripada istaknuto mjesto. On je dio generacije, uz suvremenike Borisa Papandopula, Mila Cipru i Stjepana Šuleka, koja je snažno afirmirala sva područja skladateljstva, podjednako simfonijsko, koncertno, komorno i glazbeno-scensko.
Dok se u ranom razdoblju Bjelinski zanimao isključivo za glasovir i komornu glazbu, kasnije je napisao veliki broj orkestralnih djela, od koncerata za glazbalo i orkestar, petnaest simfonija i sinfonieta te više opera. Značajan je i opus njegovih pjesama, dua, tria, kvarteta i kvinteta posvećenih gudačkim, puhačkim i kombiniranim komornim sastavima te doprinos stvaralaštvu za mlade.
Autor je opera "Pčelica Maja" (1952.), baleta "Pinocchio" (1959.), "Peter Pan" (1966.) i "Mačak u čizmama" (1976.) te glazbe za lutkarske predstave "Ružno pače" (1981.) i "Knjiga o džungli" (1990.).
Bjelinski je završio studij prava s doktoratom, te je radio kao sudski i odvjetnički pripravnik, no još tijekom studija upisao je Glazbenu akademiju. Poslije Drugoga svjetskog rata, predaje u splitskim i zagrebačkim školama te na Glazbenoj akademiji u Zagrebu.
