ŠTO HRVATSKA MOŽE NAUČITI?

Tako to rade najbolji: Francuzi otkrili kako spasiti posrnuli knjižni sektor

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 05.09.2017 15:53
  • Objavljeno 05.09.2017 u 11:00
Rémi Gimazane i Nicolas Georges

Rémi Gimazane i Nicolas Georges

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Ministarstvo kulture u Zagrebu ugostilo je predstavnike francuskog Ministarstva kulture i komunikacija, Službe za knjigu i čitanje, Nicolasa Georgesa i Rémija Gimazanea, koji su govorili o načinima i modelima uspješnog funkcioniranja nakladničkog i knjižarskog sustava u njihovoj državi te postoji li šansa da se nešto od te dobre prakse preslika i na Hrvatsku, u kojoj sektor knjige grca u problemima

Francusko tržište knjige slovi za jedno od najuređenijih na svijetu, a osim Francuske, obuhvaća frankofone Belgiju, Švicarsku, Kanadu te zemlje Afrike. Godišnje objavljuju 70 tisuća novih naslova, kako su u Ministarstvu kulture u Zagrebu, na sastanku s ministricom Ninom Obuljen Koržinek i na kasnijem predavanju u Kinu Europa u sklopu Festivala svjetske književnosti, rekli Nicolas Georges i Rémi Gimazane. Usporedbe radi, u Hrvatskoj se ta brojka izdanih naslova trenutačno kreće oko 1.500.

Zlatna mjera je prodaja knjiga po istoj cijeni i bez popusta

Na prijevodnu literaturu u francuskom slučaju otpada 20 posto, a ukupna zarada iznosi oko 4,5 milijardi eura godišnje. Kao 'zlatnu' mjeru koja je, unatoč krizama, osigurala opstanak i nakladnika i knjižara, predstavnici francuskog Ministarstva kulture ističu njihov čuveni zakon iz 1981., koji je nametnuo jedinstvenu cijenu knjige. Zanimljivo je to da Hrvatska ima Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige (primijetili ste da na svakoj knjizi izdanoj u Hrvatskoj bude otisnuta i cijena), no tu otprilike i završava učinkovitost te mjere u Hrvatskoj.

Nicolas Georges

Nicolas Georges

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Cijenu definira kreativni segment proizvodnje knjige, dakle izdavač, i jednom kad je odredi, ista je za sve, bez obzira gdje se naslov prodavao, u supermarketu, maloj ili specijaliziranoj knjižari. Nigdje nema diskonta', objasnio je Nicolas Georges, zamjenik ravnatelja Uprave za medije i kulturne industrije, zadužen za upravljanje Službom za knjigu i čitanje.

Hrvatski problem je put knjige do čitatelja

'Jedinstvena cijena knjige, odnosno zakon koji bi je odredio, uvijek je dobro rješenje, ali ne mora se pošto-poto uvoditi svugdje. U Hrvatskoj je najveći problem distribucija i način na koji čitatelji mogu pristupiti knjizi. Francuska se s druge strane ponosi vrlo raznolikom distribucijskom mrežom i općenito snažnom distribucijskom aktivnošću. Vaša je ministrica stoga, među brojnim pitanjima ovoga sastanka, otvorila ono treba li Hrvatskoj zakon o distribuciji, ali o sadržaju takvog dokumenta treba zaista pomno promisliti', pojasnio je Georges.

Velik novac je u distribuciji

Dodao je i da je upravo područje distribucije ono koje predstavlja potencijalni problem monopola na francuskom tržištu knjige. 'Nemamo zakon koji bi nakladnicima zabranio da posjeduju i knjižare, ali za time nema ni potrebe jer takva praksa nije imala negativne učinke na tržište. Zakon jedinstvenih cijena kreirao je dovoljnu razinu konkurentske aktivnosti knjižara. U kontekstu koncentracije više je problematičan teren distribucija, u što nakladnici radije stavljaju šape jer se tu vrti dosta novca. Zarađujete i kad isporučujete i kad vraćate knjige', pojasnio je Georges, a među brojnim ključnim igračima francuskog knjižnog tržišta nabrojao je Hachette, 'crnu zvijer', kako je opisao globalnu izdavačku kuću osnovanu u 19. stoljeću, potom također veoma snažan Editis, koji trenutno drže Španjolci (što je prilikom otkupljivanja izazvalo nerede u Francuskoj), potom Éditions Gallimard, Actes Sud, ali i niz malih i srednjih izdavača koji su itekako sposobni konkurirati velikima. Tu su i specijalni prodajni lanci poput Fnaca.

Centar za knjigu opstao bi i bez državnih dotacija

Rémi Gimazane, koji u francuskom Ministarstvu kulture i komunikacije vodi Odjel za ekonomiju knjige, posebno se osvrnuo na Centar za knjigu, strukovnu organizaciju koja se na način jedinstven u svijetu brine o francuskoj knjizi.

Rémi Gimazane

Rémi Gimazane

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Centar za knjigu pod tutorstvom je Ministarstva kulture, javna ustanova čije predstavnike imenuju javna tijela, ali je prije svega autonomna organizacija. Primarna mu je briga da, pružajući sredstva raznim akterima knjižnog lanca, objavljuje kvalitetnu literaturu, odnosno onu koja inače ima poteškoća na tržištu, poput poezije, prijevoda, ali ne bestselera, već knjiga koje nemaju jaku publiku. Ključ autonomije Centra pritom su njegova povjerenstva, koja se osnivaju tematski, ovisno o tome iz kojeg se područja objavljuje naslov, pa budu sastavljena od, primjerice, stručnjaka za religiju, filozofiju, umjetnost... koji daju svoje mišljenje. Na osnovi njega raspodjeljuju se sredstva. Čistoj administraciji, bez uvida najupućenijih članova određenog segmenta struke, zaista bi bilo teško odrediti tko treba dobiti novac, a tko ne', objašnjava Gimazane.

U knjižnu branšu ide samo jedan posto državnog novca

'Godišnji budžet Centra je 40 milijuna eura, s time da se većinom financira unutar samog sektora, od porezne pristojbe koju plaćaju nakladnici, tj. udjela koji im se uzima na promet. Da mu se ukinu državne dotacije, opstao bi bez većih problema. Subvencije države za knjižni sektor općenito čine jedan posto budžeta, što znači da sektor može vrlo dobro živjeti i bez njih. Francuska kinematografija je s druge strane potpuno ovisna o državnom novcu', istaknuo je Georges.

Hrvatska ima mjere, no ne i učinke

'Većinu mjera koje Ministarstvo kulture nudi u francuskom knjižnom sektoru imamo i mi. U kopiranju nismo dosad bili lijeni. Pomoć za autore, za prijevode, organizacije književnih manifestacija... sve to pružamo, možda čak imamo i širi spektar mjera jer je branša kod nas puno ovisnija o državi', kaže Mihaela Majcen Marinić, voditeljica Službe za knjigu i nakladništvo hrvatskog Ministarstva kulture.

'Najveća razlika je sustav distribucije kod njih i kod nas. Kod njih je pomno razvijen, a u nas, ako nakladnik želi prodati knjigu, onda se oko toga mora i angažirati pa onda životari. Komisijska prodaja valjda živi samo kod nas i nigdje više. Većina država ima neki središnji sustav za distribuciju. To je prva stvar koja bi nam trebala', zaključuje Majcen Marinić.

Nema varanja, pravila se znaju i poštuju

Nevena Tudor, načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti u Ministarstvu kulture RH, kaže da ju se u razgovoru s francuskim gostima najviše dojmilo to što se prilikom donošenja legislative pazi na ravnotežu svih dionika u polju.

'Izuzetno se pazi na to da svačiji interesi budu uravnoteženi jer je jasno da samo tako sustav može funkcionirati. Zakoni su važni, to nitko ne spori, ali rasprave svih uključenih aktera koje prethode donošenju tih zakona još su važnije. Zato smo i pozvali goste iz Francuske, da otvorimo raspravu o životu knjige u Hrvatskoj. Nitko od ovog sastanka nije očekivao skup rješenja trenutno primjenjivih na našu situaciju. Jednostavno, želimo se sagledati iz drugačijih perspektiva', kaže Tudor.

'Mene je također oduševila ta solidarnost dionika u lancu knjige. Čak i oni njegovi dijelovi koji nisu regulirani zakonom podliježu poslovnoj etici i međusobnom prihvaćanju. Nema varanja, pravila se poznaju i poštuju jer se dobro zna da će im uz njih svima biti dobro. Istovremeno, konkurencija postoji i prihvatljiva je, zdrava, ponovno na opću dobrobit. Bilo bi lijepo kad bi i u našoj knjižnoj branši ljudi napokon shvatili da im se ne isplati boriti jedni protiv drugih', zaključila je Majcen Marinić.

  • +9
  • +6

Francuski stručnjaci za knjigu u posjeti Ministarstvu kulture

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Sastanku s Nicolasom Georgesom i Rémijem Gimazaneom stoga su prisustvovali i domaći predstavnici institucija i strukovnih udruga koje se bave tim područjem, ali i predstavnici Ministarstva gospodarstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja te predstavnici znanstvene zajednice.

Ministrica iz sfere izdavaštva

'S Francuskom, tolikim tržištem i bogatom zemljom, ne namjeravamo se uspoređivati. Niti možemo, osobito kad uzmemo u obzir to da su se, prilikom svojih izlaganja, naši gosti nekoliko puta referirali na doba Francuske revolucije, kad su postavljeni temelji društva kakvo danas uživaju. Sam centar osnovan je 1946., kao kasa za siromašne autore. U Francuskoj je, drugim riječima, knjiga u fiskalnom dijelu kao kruh, izuzetno su svjesni njezine važnosti, ima poseban status, zakonski i ekonomski, koji se gradio i gradi u kontinuitetu. Osobito im je sada situacija pogodna jer im i ministrica kulture Françoise Nyssen dolazi iz sfere izdavaštva. Bila je naime dugogodišnja direktorica kuće Actes Sud. Bez obzira na to, upravo iskustva najboljih mogu biti dragocjena, osobito u smislu opće kulturne politike', naglasila je Tudor.

Gimazane je napomenuo kako ne misli da postoji 'francuski model' odnosa prema knjizi niti da se Hrvatska treba voditi za njima.

Francuski savjet: Analizirajmo točku po točku...

'Sasvim smo različite priče. Zato bi bilo bahato da smo došli razbacivati se savjetima. Ali ima jedan koji bi mogao upaliti, bez obzira o čijem se tržištu radilo. Tiče se metode koja je jednostavno dobra: sve što radimo, bilo kakvu regulaciju, javnu politiku, tražimo pristanak svih aktera lanca proizvodnje knjige, od autora nadalje. Jedino tako se ide naprijed', zaključio je Gimazane, preporučujući i jednostavnu, kako kaže, vježbu potrebnu za analizu stanja u Hrvatskoj.

'Stavite se u položaj nekoga tko je dovoljno pametan, u smislu da zna s novcem i ima želju u nekom srednjem ili većem gradu otvoriti knjižaru. Zašto je neće otvoriti, što ga sprečava, koje točke su dio knjižnog sektora, za koje od njih postoji rješenje, koje su dio javne politike. Ukratko, analizirajmo točku po točku što bi nekoga spriječilo da otvori knjižaru u Hrvatskoj?', pojasnio je Gimazane. U Francuskoj su 2013., napominje, zabilježili krah velikog knjižarskog lanca, drugog najjačeg, Chapitrea, ali su ga, suradnjom sektora, spasili, više od 70 posto. 

'Jednostavno, svima u poslu bilo je jasno da nije dobro ostati bez knjižara', kaže.

Georges je komentirao i stanje knjižnica u Francuskoj, kojih, tvrdi, ima 16 tisuća.

'Hrvatska, čini mi se, na tom planu, u smislu broja knjižnica, nema problema, ali ima, kao i mi, s čitateljskim sektorom. U Francuskoj je to ono što najviše zabrinjava, sve ostalo jako dobro funkcionira, ali posljednjih 50 godina i mi sustavno gubimo čitatelje i stalno tražimo nove načine da ih vratimo knjizi. Škola je pritom osnovno mjesto borbe, a knjižnice su se u Francuskoj mahom pretvorile u medijateke i tu publika raste. Otprilike 40 posto Francuza redovno ih posjećuje, pri čemu mnoga djeca i mladi. I među ova dva sektora suradnja je kod nas dobra jer oni koji knjige posuđuju, knjige i kupuju. Zato je izuzetno važno stvoriti preduvjete za suradnju te povezanost profesionalaca iz privatnog i javnog sektora', objašnjava Georges.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!