'PLACE TO STAY'

Jedna od najznanimljivijih umjetnica regije Šejla Kamerić u Svetvinčentu predstavila instalaciju posvećenu izbjeglicama: 'Protivljenje njihovom dolasku sutra više neće biti važno i zato im već danas treba izraziti dobrodošlicu'

07.09.2020 u 14:49

Bionic
Reading

U sklopu projekta Nevidljiva Savičenta - prevođenje tradicije u suvremenu kulturu, koji već drugu godinu istarski gradić Svetvinčenat pretvara u pravo malo mediteransko središte kulture i suvremene umjetnosti, bosanskohercegovačka umjetnica Šejla Kamerić osmislila je trajnu instalaciju postavljenu u javni prostor pod nazivom 'Place to Stay'. Instalacija je smještena na lokalitetu Mandule, nedaleko od centra Svetvinčenta.

'Odnos prema izbjeglicama postao je važno civilizacijsko pitanje, mjerenje razine humanosti, ali i područje prijepora između razvijenih zemalja svijeta oko politike rješavanja izbjegličke krize. 'Place to Stay' Šejle Kamerić snažna je umjetnička poruka koja aktualizira ovu temu i koja nas podsjeća na neriješeni status milijuna ljudi koji svoj ekonomski boljitak ili prostor za političke slobode i osobnu sigurnost pokušavaju ostvariti na nekom drugom, sigurnijem mjestu. No, pružaju li zemlje zapada sigurnost upravo za egzistenciju i prosperitet pojedinca sukladno očekivanjima u 21. stoljeću?', pita kustos projekta Tihomir Milovac o instalacija iza čije produkcije stoje umjetnička organizacija Apoteka - prostor za suvremenu umjetnost iz Vodnjana te udruga Avanti! Centar avangardi iz Zagreba.

Place to Stay, Šejla Kamerić Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Andi Bančić

'Hrvatska je imala iskustvo izbjeglica u bliskoj prošlosti, tijekom Domovinskog rata, ali i zbog rata u Bosni i Hercegovini kada su se pokrenule stotine tisuća ljudi tražeći utočište i spas od ratnih sukoba. Upravo je Istra u dijelu svojih turističkih smještajnih kapaciteta poslužila kao prvo utočište izbjeglicama da bi se s vremenom ti ljudi nastanili za stalno. Ako usporedimo ta dva vremena i dvije uzrocima različite, ali u osnovi slične krize, zaključit ćemo da nas umjetnica želi potaknuti da promislimo kako se izbjegličke krize neće riješiti konzervativnim nehumanim metodama zabrana i prisile, nego praksama uključivosti, što, nažalost, nije slučaj u Hrvatskoj, kao ni u ostatku Europe. Stoga ovaj umjetnički čin trebamo prepoznati kao gestu otvorenih ruku, jer protivljenje dolasku izbjeglica sutra više neće biti važno i zato im već danas treba izraziti dobrodošlicu', navodi Milovac.

'Place to Stay' umjetnica je zamislila kao kolažiranu kompoziciju natpisa za različite vrste turističkog smještaja, ispisanih različitim pismima i jezicima. 'Natpisi su plošni kao da su ostaci prije aktivnih svjetlećih oznaka. Međutim, kompoziciju 'podcrtava' jedini svjetleći natpis s porukom Refugees welcome što djelo tematski aktualizira i u isti mah očuđuje', zaključuje Tihomir Milovac u tekstu o projektu.

>>> Intervju: Šejla Kamerić: Pitaju me mogu li biti i dobra majka i dobra umjetnica. Kažem im da mogu biti sve što želim <<<

Šejla Kamerić, poznata suvremena umjetnica iz BiH, ove jeseni, pored projekta u Svetvinčentu, izlaže u Berlinu, Moskvi, Budimpešti, Düsseldorfu. Radovi su joj u ovom trenutku predstavljeni na još nekoliko relevantnih grupnih izložbi diljem Europe, od kojih se dvije otvaraju u rujnu Berlinu, CCCCCOMA Chapel. I guess I die another day te STUDIO BERLIN u kultnom noćnom klubu Berghein, dok se u listopadu u Düsseldorfu u Kunstpalast Museum otvara Time for Outrage!. Tu je i izložba 'Keeping the balance' u Ludwig Museum u Budimpešti koja predstavlja šezdesetak radova iz umjetničke kolekcije Telekom, zatim 'Diversity United' najavljenu kao jedna od top 10 izložbi ove godine, koja se u Moskvi, Parizu i Berlinu otvara u studenom, a na kojoj će više od 80 umjetnika iz 35 zemalja svijeta ponuditi umjetničku sliku Europe baveći se pitanjima poput slobode, poštovanja, digniteta, sukoba i dijaloga te političkih i osobnih identiteta.

Rođena u Sarajevu 1976., Kamerić je brojne međunarodne nagrade i priznanja dobila za socijalni komentar i dirljivu intimnost sveprisutnu u njezinim radovima koje stvara na temelju osobnih iskustava, sjećanja, snova te dubokog osjećaja empatije. Odrastanje u ratu, u gradu pod opsadom odredilo je u mnogočemu Šejlin stav o umjetnosti.

Radi u različitim medijima poput filma, fotografije, objekata i crteža, a težina tema kojima se Šejla bavi u snažnom je kontrastu s jedinstvenom estetikom i izborom materijala koje koristi. Njezin rad 'Bosnian Girl' (2003.) smatra se jednim od najznačajnijih djela suvremene umjetnosti na području jugoistočne Europe, izložen u stalnom postavu Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je dio mnogih javnih i privatnih kolekcija širom svijeta.

Šejla je izlagala na brojnim izložbama i sajmovima diljem svijeta, poput The Value of Freedom u Belvedere21, Beč (2018); The Restless Earth, Fondacija Nicola Trussardi u La Triennale, Milano (2017); Hannah Ryggen Triennale, National Museum of Decorative Arts and Design, Trondheim, (2016); TokyoMetropolitan Museum of Photography, (2013); Gwangju bijenale (Gwangju, Južna Koreja 2012); Baltic bijenale suvremene umjetnosti (2009); prvi Folkestone trijenale u Velikoj Britaniji Priče o vremenu i prostoru (2008); 15. bijenale u Sydneju (2006); TABU/Tirana Bijenale (2005); MANIFESTA 3, Europsko bijenale suvremene umjetnosti (2000), te prva Godišnja izložba Soros centra za suvremenu umjetnost Sarajevo "Meeting Point" 1997). Među najzapaženijim samostalnim izložbama je ona u Galeriji GAK u Bremenu (2018) te izložbe u Muzeju ARTER u Istanbulu i Nacionalnoj galeriji u Prištini (2015), zatim: u Centru za suvremenu umjetnost u Vilnusu (2012), Muzeju savremene umjetnosti u Beogradu (2012), Umjetničkoj galeriji u Grazu (2012), Muzeju suvremene umjetnosti (MSUM) u Ljubljani (2012), Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu (2011), te MACBA-i u Barceloni (2011).

Radovi su joj uključeni u prestižne europske kolekcije poput TATE Modern u Londonu, Musée d'Art Moderne de la Ville u Parizu, MACBA – Muzej suvremene umjetnosti u Barceloni, Muzej Boijmans Van Beuningen u Rotterdamu, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Kontakt Collection u Austriji ERSTE Collection u Beču, ArtTelekom – Njemačka, Vehbi Koç zaklada u Istanbulu i druge.