KLOVIĆEVI DVORI

'Izazovom moderne' počela austrijsko-hrvatska kulturna godina

10.02.2017 u 10:23

  • +5

Prvi put u povijesti istodobno su predstavljena djela zagrebačkih i bečkih umjetnika

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov

Bionic
Reading

Izložba 'Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.', otvorena u četvrtak navečer u gornjogradskoj Galeriji Klovićevi dvori, izuzetan je kulturni projekt koji ukazuje na podudarnosti i razlike tih dvaju gradova na razmeđu stoljeća te je, istaknuto je, i 'par excellence' početak godine austrijsko-hrvatske kulturne suradnje

Ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić ocijenio je kako su velike izložbe poput ove i poslanje te galerije, a njegove su riječi potvrdili i brojni posjetitelji koji su željeli prisustvovati tome kulturnom događaju.

Austriju i Hrvatsku povezuju povijest i sadašnjost

Izložbu je u ime premijera Andreja Plenkovića otvorila njegova izaslanica i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknuvši da 'ova veličanstvena izložba najavljuje niz bogatih kulturnih zbivanja koja će pridonijeti boljemu poznavanju dviju kultura i naroda'. Obuljen Koržinek podsjetila je da 'od svojih početaka Hrvatska pripada panonsko-mediteransko- jadranskom krugu, nekoliko stoljeća Hrvatska i Austrija dijelile su političku i kulturnu povijest, a danas pak dijele suvremenost u okviru članstva u Europskoj uniji, ponosne na svoje posebnosti, samostalne kulturne identitete, kulturnu raznolikost, ali i na mnoge međusobne utjecaje i preplitanja koji su nas učinili takvima kakvi smo danas'.

Ministrica se nada i vjeruje da će sve manifestacije u godini austrijsko-hrvatske kulturne suradnje biti još jedan poticaj hrvatskoj publici za novi i drukčiji doživljaj tih veza, te da će i austrijska publika imati priliku kroz niz događanja upoznati i možda saznati nešto više o hrvatskoj kulturi i umjetnosti.

Zajedno 'rame uz rame' Klimt, Moser, Loos, Meštrović, Bukovac, Kovačić...

'Na ovoj izložbi moći ćemo s radoznalošću, a vjerujem i s oduševljenjem, promotriti djela nekih od ključnih imena austrijske umjetnosti koji su u Beču djelovali na prijelazu stoljeća, kao što su Gustav Klimt, Koloman Moser, Adolf Loos, Joseph Hoffmann i drugi', rekla je minsitrica. Istaknula je kako su s njihovim radovima 'rame uz rame' izloženi i radovi hrvatskih velikana toga razdoblja poput Vlaha Bukovca, Ivana Meštrovića, Viktora Kovačića i mnogih drugih umjetnika hrvatske moderne koji daju izvrstan kulturno-povijesni pregled toga razdoblja i svojim opusom potvrđuju odavno poznate, ali otkrivaju i možda neke nove veze bliskosti i umjetničke utjecaje između Beča i Zagreba.

  • +30
Eksponati izložbe 'Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900' Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Licencirane fotografije

Zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin rekla je da su, uz povijesne veze, jake i one suvremene koje dugogodišnjim politikama održavaju gradonačelnici Beča i Zagreba. Izložba pak, objasnila je, ponajprije govori o jednom povijesnom umjetničkom razdoblju kada je Beč, uz Pariz, bio najjači europski kulturni, znanstveni i umjetnički, te gospodarski, politički i upravni centar. U tom i takvom Beču, podsjetila je, školovali su se brojni hrvatski umjetnici, od kojih su neki utemeljili i zagrebačku likovnu akademiju.

'Koncentracija i količina energije modernističke kreativne misli, uključujući i filozofsku, na svim područjima kulturno-umjetničkog stvaranja, učinila je Beč toga vremena vodećom europskom kulturnom metropolom', istaknula je Kusin. Dodala je da su u tom ozračju hrvatski umjetnici pak stasali u značajne umjetničke osobnosti koje su obilježile hrvatsku povijest umjetnosti toga razdoblja.

Jedna od autorica izložbe i njezina kustosica Petra Vugrinec podsjetila je da je idejna začetnice izložbe povjesničarka umjetnosti dr. Irena Kraševac. Spomenula je kako su mnogi gradovi već propitali važnosti Beča za pojavu i formiranje europske moderne i zaključke predstavili izložbama. U Hrvatskoj je, istaknula je, te veze u kontekstu književne moderne opisao vodeći teoretičar toga razdoblja akademik Viktor Žmegač čijim se pregovorom, rekla je Vugrinec, može podičiti i katalog izložbe.

Vugrinec je zahvalila svim suradnicima, posebice kolegama iz bečkoga muzeja Belvedere te koelgama iz Budimpešte.

Dva 'da'- jake kulturne veze, posvećenost suradnji, ali uvijek se na kraju radi o ljudima

Direktorica Kulturno-političke uprave u Ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove Republike Austrije dr. Teresa Indjein, zahvalila je svima koji su pridonijeli da se ostvari ova izložba. Smatra kako izložbe ovakvih razmjera uvijek povezuju, zahvalila je autorima izložbe na njezinu konceptu koji je, kako je rekla 'fascinantan most prema prošlosti koji će, vjerujem, oduševiti posjetitelje da saznaju više o hrvatskoj secesiji i njezinu dijalogu s drugim europskim sredinama'.

Također se osvrnula na činjenicu da je izložba sam početak kulturne austrijsko-hrvatske godine te, dodala je, sigurno i jedan od najvažnijih projekata te godine. Ustvrdila je kako postoje dva 'da' kada je riječ o kulturnoj suradnji dviju zemalja: jake kulturne veze, posvećenost suradnji - stotinu projekta u svim područjima umjetnosti su praktički na zajedničkoj agendi.

Istaknula je kako se na kraju ipak želi osvrnuti na riječi iz brošure koja govori o austrijsko-hrvatskoj kulturnoj godini, a napisala ih je hrvatska književnica Ivana Bodrožić. Gospođa Indjein je to i učinila na hrvatskome jeziku uz napomenu da je to vježbala cijelo poslijepodne.

'Uvijek se na kraju radi o ljudima potpuno drukčijim od stereotipa. Književnost, glazba i film kada su autentični uvijek govore o pojedincima, vode nas unutra gdje smo isti u svojoj različitosti. U zahtjevnom vremenu za Europu, godina kulture dovest će do prijatelja, do ljudi. Uvijek se na kraju radi o ljudima', napisala je Bodrožić, a pročitala ugledna gošća iz Austrije.

Izložba je nastala u suradnji zagrebačke Galerije Klovićevi dvori i poznate bečke galerije Belvedere, a neke od umjetnina posuđene su iz privatnih zbirka diljem svijeta koje se iznimno rijetko izlažu u javnosti. Održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena.

Publika će izložbu moći razgledati do 7. svibnja ove godine, a autori očekuju da će na jesen biti postavljena i u bečkome Belvedereu.