Na istom prostoru kao i prošle godine, u paviljonima 5 i 6, ove je godine bilo nešto više izlagača nego ranijih godina, izjavio je voditelj Sajma Zoran Ušurić, izrazivši zadovoljstvo 34. izdanjem Interlibera. Dodao je kako je više izlagača bilo i pod šatorima izvan paviljona, gdje su se nudile najjeftinije knjige na sajmu.

Sajam je i ove godine ispunio svoju svrhu, otkad je ulaz besplatan bilježimo sve veći broj posjetitelja, ali i znatniju prodaju ponuđenih izdanja, istaknuo je Ušurić, procijenivši kako je štandove Interlibera obišlo oko sto tisuća ljubitelja knjige.

Uz predstavljanja najnovijih izdanja i aktualne produkcije hrvatskih izdavača, u okviru sajma bili su organizirani brojni susreti s autorima, okrugli stolovi, radionice za djecu, izložbe, među kojima i ona posvećena starim hrvatskim slikovnicama iz prošlog stoljeća, ali i prezentacije o budućnosti knjiga i novim medijima putem kojih će one stići do svojih čitatelja.

Kao jednu od najboljih strana sajma izdavači ističu velik broj posjetitelja koji ni u doba recesije nisu izgubili zanimanje za knjigu, no smatraju kako bi se sajam u budućnosti trebao okrenuti novim izazovima.

Mišo Nejašmić, zamjenik predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara smatra da je Interliber, uz neke realne promjene, moguće podići na višu razinu, no kako se ne može očekivati da će on biti veći ili više međunarodan nego što to formalno jest, posebice s obzirom na vrijeme u kojemu se održava, kao i na snagu drugih sajmova u regiji i Europi.

Živimo u razdoblju krize, broj objavljenih naslova dramatično je pao u odnosu na prethodne godine i došao na razinu iz 2000. godine, no za izdavača je pozitivno kada vidi koliki broj ljudi, bez obzira na svoje financijske poteškoće, ipak nije izgubio interes za knjige, rekao je Nejašmić. 'Ne ide nam u prilog što si oni ne mogu priuštiti sve što bi htjeli, ali barem znamo da nismo u potpunosti promašili posao', dodao je.

Predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul također je izjavio kako je zadovoljan ovogodišnjim Interliberom, kao i nastupom svoje nakladne kuće, koja već godinama na vlastitom štandu održava sustavni kontakt s čitateljskom publikom. Napomenuo je kako je posebno važno održavati kontakt s publikom te dodao kako u razvoju odnosa s čitateljima sudjeluju autori naslova, urednici i recenzenti knjiga.

'Objavljujemo istaknute naslove s područja hrvatske kulture', rekao je dodavši kako onda u kontaktu, koje ostvaruje i na Interliberu promovira i izvan državnih granica hrvatski kulturni i nacionalni identitet.

Istaknuo je kako na štandu Školske knjige postoje dvije pozornice te dodao kako su programi i radionice na jednoj vezani uz djecu a na drugoj predstavljanje knjiga za odrasle. 'Ove smo godine na Interliberu predstavili 15 novih naslova', rekao je dodavši kako su uglavnom predstavljene knjige objavljene ovih dana.

Seid Serdarević iz izdavačke kuće Fraktura smatra kako je Interliber i ove godine pokazao da je 'prije svega samo jedna divna velika knjižara'. Visoka posjećenost pruža osjećaj optimizma, no ona pokazuje i kako ljudi inače ne dobivaju dovoljno informacija o novim knjigama te da ih, osobito u manjim sredinama, nemaju niti gdje kupiti. Upravo zbog tih posjetitelja Interliber ima potencijal postati platforma za ozbiljne razgovore o izdavaštvu, budućnosti knjiga na novim medijima, distribuciji i svim problemima koji muče izdavače, ocijenio je.

Interliber bi, s boljom organizacijom, programskim odborom i programskim direktorom koji bi bio iz redova struke, mogao postati festival autora i možda najvažniji regionalni sajam, čije bi se sljedeće izdanje trebalo početi planirati već dan nakon zatvaranja ovogodišnjeg, kazao je Serdarević. Najavio je da će udruga nakladnika Knjižni blok uskoro potaknuti razgovore na tu temu s vodstvom Interlibera.

Osim najvećih popusta na starija izdanja i nešto manjih na dosadašnje uspješnice pojedinih izdavača, sajam je posjetiteljima bio prigoda da najnovije naslove nabave po povoljnijim cijenama nego u knjižarama.

Uz beletristiku, najbolje su se prodavale popularne knjige o samopomoći, kuharice, slikovnice i knjige za djecu, školski priručnici, a među ostalim, ove je godine na Interliberu predstavljeno novo kolo Djela hrvatskoga književnog klasika Ivana Aralica, u sklopu kojega je i novoobjavljeni roman "Kepec".

Uz ino je promoviran i pretisak Strossmayerova časoslova te monografija o Petru Selemu, kao i knjiga Povijest hrvatskoga grba.

Zagrebačka izdavačka kuća Algoritam primila je posebno priznanje za najvišu razinu ukupnog nastupa na Interliberu, dok su priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa dobili Školska knjiga, Mozaik knjiga i Profil International.

U sklopu sajma objavljen je i dobitnik V.B.Z.-ove nagrade za neobjavljeni roman, a u konkurenciji 112 prijavljenih naslova pobijedio je roman 'Naročito ljeti' Ankice Tomić, autobiografska priča iz djetinjstva s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina.