PRESTAJE IZLAZITI

Govedić: Hasanbegović u maniri Hedervaryja ukida Zarez

28.04.2016 u 10:55

Bionic
Reading

Nakon što časopis Zarez nije dobio financijsku potporu Ministarstva kulture prestaje njegovo izlaženje u tiskanom obliku, a uredništvo kaže da će sadržaj prebaciti na internetsko izdanje

Nakon što je objavljena odluka Ministarstva kulture o financiranju časopisa snažno je odjeknula vijest da Zarez nije dobio potporu Ministarstva te da se našao među 45 odbijenih projekata. Ministarstvo Zlatka Hasanbegovića svoju je odluku obrazložilo riječima da taj dvotjednik za kulturu prema Ministarstvu nije ispunio obveze iz 2014. i 2015. godine. Precizirali su da Zarez za 2014. nije dostavio privremeno izvješće u studenome, a nakon požurnice dostavljeno je nepotpuno izvješće o utrošenim sredstvima, ali tražena dopuna izvješću kojom bi se opravdala sva isplaćena sredstva nije dostavljena. Iz Ministarstva su rekli i da je lani u nalazu Državne revizije za 2014. istaknuto da Zarez ‘nije svojim izvješćem opravdao isplaćena sredstva te je Revizija pokrenula postupak’ i da je Ministarstvo početkom ove godine pokrenulo pravni postupak za povrat isplaćenih sredstava u 2014.

Nataša Govedić: Što je točno ukinuo Hasanbegović?

Precizirajmo: Zarez se čitao i u ambasadama, i u zatvorima, i u kazalištima, i na filmskim festivalima, i na književnim tribinama, i na izložbama, i na koncertnim podijima, i u multimedijalnim centrima, i u muzejima, i na predstavljanjima hrvatske kulture u inozemstvu. Naši suradnici i čitatelji godinama biraju stvarati jedini tiskani časopis za kulturu u Hrvatskoj koji od 1999. godine gradi analitičku platformu za njegovanje kulture dijaloga, umjetničke i znanstvene esejistike te zagovaranja svih vrsta ljudskih, posebice manjinskih prava. Od svog nastanka, Zarez programatski podržava sve civilne udruge i gradi žarišta javnog, kritičkog mišljenja o socijalnim, političkim i kulturnim problemima današnjice. Objavljuje poeziju, prozu, kolumne, kritičke prikaze, političke analize, prijevodnu literaturu, satiričke sadržaje, intervjue, putopise, umjetničke manifeste i autorski sučeljene stavove. Zarez sustavno surađuje s različitim društveno-humanističkim katedrama u zemlji i inozemstvu, objavljuje i prevodi stručne tekstove, kao što u svakom broju donosi stručni društveno-humanistički temat. Zarez je sinonim za otvorena vrata svakoj tolerantnoj javnoj argumentaciji.

Izvršni urednik Zareza Luka Ostojić kazao je za tportal da iz Ministarstva izlaze vijesti da im nisu prihvaćeni financijski izvještaji iz proteklih godina, čak i da se traži vraćanje iznosa zbog nalaza revizije, a da oni u Zarezu od Ministarstva dosad nisu primili nikakvu vijest o tome.

'Uredno smo slali izvještaje, a od nove postave Ministarstva nismo dobili nikakvu povratnu informaciju o izvještajima. Stoga nas objava tih stvari u medijima prilično čudi’, rekao je izvršni urednik Zareza Luka Ostojić i dodao da su uložili žalbu na natječaj jer je financiranje Zareza ukinuto bez obrazloženja, a dok čekaju odgovor, računaju s najgorim scenarijem.

‘U svakom slučaju, nemamo izbora nego ugasiti Zarez jer prihodi od prodaje ne mogu nadoknaditi visoke troškove tiska’, rekao je Ostojić za tportal.

Nataša Govedić, teatrologinja i članica uredništva Zareza od osnutka, za tportal je kazala da je dosad svim ministrima kulture od 1991. do 2016. bilo jasno da demokraciju čuva upravo različitost javnog mišljenja, a ne cenzura. ‘Svi su dosadašnji hrvatski ministri kulture, sve do Zlatana Hasanbegovića, iz poštovanja prema demokraciji javne riječi financirali sva tri hrvatska časopisa za kulturu: Vijenac, Zarez i Hrvatsko slovo. Tome nasuprot, Hasanbegović u maniri Khuena Hedervaryja ukida Zarez i poručuje javnosti da trebamo ‘paziti što govorimo’, svjesno zatirući ne samo nezavisne medije, nego gaseći i najslojevitiji časopis za kulturu od nastanka samostalne Hrvatske’, rekla je tportalu Nataša Govedić.

‘Po tome se vidi lažni patriotizam Hasanbegovićevog ministarstva nekulture: tko god mari za neku zemlju, ne ponižava je nasiljem cenzure. Tko god zaista zastupa kulturne vrijednosti, ne odriče se kulturnog kapitala utjecajnog časopisa. Tko god razumije koliko je teško izgraditi kontinuitete nijansiranog pisanja i mišljenja, ne uništava ionako dekadama minimalnu financijsku podršku autorskim projektima kao što je Zarez’, zaključila je Govedić.