RADIONICA

Evo što ne smijete napraviti u prijavi na natječaj Ministarstva kulture za razvoj publike

09.10.2018 u 14:03

Bionic
Reading

S ciljem povećanja broja kvalitetnih prijava na Javni poziv za programe koji potiču razvoj publike u kulturi, koji će zbog velikog interesa korisnika i uspješno provedenog pilot izdanja postati redoviti natječaj Ministarstva kulture, 9. listopada se u zagrebačkom Muzeju Mimara održala orijentacijska radionica za potencijalne buduće prijavitelje

Pilot-poziv objavljen je prošle godine, a s obzirom na veliki odaziv predviđena sredstva povećana su s 500 tisuća kuna na nešto više od milijun kuna. 'Prijavilo se 587 udruga, umjetničkih organizacija i umjetnika čime su premašena naša očekivanja, pa smo, kako bismo zadovoljili tako velik interes, morali povećati planirana sredstva', rekla je voditeljica programa Maja Zrnčić.

Članovi prošlogodišnjeg stručnog povjerenstva za odabir programa na radionici su budućim korisnicima podastrli primjere dobre i loše prakse kod prijave na natječaj, te upozorili na najčešće greške, poput one da se prijavljuju redovite djelatnosti i 'opis posla', a ne posebni programi za razvoj publike.

Na pilot natječaju bilo je odobreno je 28 programa iz svih područja kulturnoga i umjetničkoga djelovanja - glazba, kazalište, film, vizualne umjetnosti, ples, baština, muzeji, književnost), a najviše s područja kazališne djelatnosti i plesa. Najmanji iznos potpore po projektu bio je 20 tisuća kuna, a najveći 50 tisuća.

'Razvoj publike je top tema u Europi i kod nas, to su svi oni programi koji pokušavaju zadržati staru publiku i privući novu, ali i koji senzibiliziraju mlade ljude za vrste umjetnosti koji možda nisu dostupne te su s područja koja nemaju pristup kulturnim i umjetničkim programima, kao i oni koji se odnose na ranjive skupine', objasnila je Zrnčić.

Kao posebnu vrijednost javnog poziva izdvojila je što su se prijavljivali programi i iz mjesta s niskim indeksom razvijenosti. Najveći broj prijava bio je ipak iz Zagreba, a najmanji iz Ličko-senjske županije.

Kod izbora se vodilo računa o kvaliteti, izvornosti i inovativnost predloženog programa, promicanju interkulturnog dijaloga, stručnoj utemeljenosti i ekonomičnosti, ali i o regionalnoj rasprostranjenosti - nastojalo se raspodijeliti sredstva na sredine diljem Hrvatske kako fokus ne bi bio samo na Zagrebu.

  • +2
Ministarstvo kulture u rujnu 2017. objavilo je natječaj za razvoj publike u kulturi Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

'Razvoj publike je dugoročan proces čiji se rezultati vide tek nakon nekoliko godina', dodala je, podsjetivši kako Ministarstvo kulture podupire razvoj publike i kroz program 'Ruksak (pun) kulture'.

Član stručnog povjerenstva zadužen za kazalište, Darko Lukić, govorio je o primjerima loše prakse, upozorivši na sve ono što prijavitelji ne bi trebali raditi kod prijave na natječaj.

'Najveći problem je bio da korisnici nisu dobro razumjeli što su aktivnosti na razvoju publike i najčešće su prijavljivali svoje redovite djelatnosti. Primjerice prijavili bi zapošljavanje još jedne osobe u marketingu ili računalni program koji bi trebao poboljšati komunikaciju s publikom', rekao je.

Također, ne bi se trebali prijavljivati programi koji su već izdašno financirani kroz druge natječaje Ministarstva kulture.

Svoja su iskustva podijelili i ostali članovi stručnog povjerenstva, Ksenija Zec (ples), Diana Nenadić (medijsko područje i film) te Tanja Kalčić, voditeljica programa razvoja publike u okviru programa Učionice Rijeka 2020.

Sudionici radionice imali su se prilike upoznati s nekim od programa financiranima u 2018., kao što su Književni prevoditelji u vašem kvartu (Društvo hrvatskih književnih prevodilaca), Digitalna platforma: Mreža hrvatske kulture (Hrvatski sabor kulture), Refest (Organ vida), Razvoj publike putem programa Galerije Miroslav Kraljević (Kulturno-umjetničko društvo INA – Galerija Miroslav Kraljević), Dance Inn App (de facto) i Ključevi od grada (Dubrovačke ljetne igre).

Javni poziv za 2019. bit će objavljen krajem ove godine.