Izložba kojom se dubrovačka nezavisna umjetnička scena prvi put nakon devedesetih predstavlja Beogradu nudi "presjek umjetničke borbe protiv dvadesetogodišnje devastacije Grada" - od rušenja granatama u vrijeme ratne opsade, do urbanističkog uništavanja na koja umjetnici žele skrenuti pozornost i istaknuti da se Dubrovnik suočio s novom, mirnodopskom devastacijom.

U galeriji "Podroom" beogradskoga Kulturnog centra postavljeni su radovi 27 umjetnika različitih generacija, a mnogim je autorima, kažu organizatori, to prva izložba i ujedno prvi dolazak u Beograd.

Izložbu je otvorila supruga poginuloga dubrovačkog pjesnika Milana Milišića Jelena Trpković, ocjenjujući kako "nikad nije kasno" za izložbe poput te, ali svakako je mogla biti upriličena i mnogo prije jer je u Beogradu "uvijek bilo ljudi koji su mislili na Dubrovnik i koji su patili zajedno s Dubrovčanima u besprizornoj agresiji na taj grad".

Svjedok granatiranja Dubrovnika Pavo Urban i sam je, ispisujući svojim fotografijama priču o posljedicama višednevnih napada na grad, u 23. godini postao je žrtvom granatiranja, a njegove su fotografije i temeljni dio izložbe.

Kustos izložbe Slaven Tolj ističe da Urbanove fotografije "filmski precizno i jasno najbolje prenose doživljaj brutalnoga, fizičkog devastiranja grada", koji je bio pod granatama od listopada 1991. do svibnja 1992."

Dio izložbe su i osobne bilješke i jedan neobjavljeni tekst pjesnika Milana Milišića, Srbina i rođenjem Dubrovčanina, prve žrtve opsade i granatiranja Dubrovnika, a bit će mu posvećena i jedna tribina u Kulturnom centru u Beogradu koju će voditi pjesnik Dragoljub Stanković i Milišićev prijatelj pjesnik Predrag Čudić.

Milan Milišić je nakon smrti "potpuno nepravedno i tendenciozno" isključen sa srpske književne scene, rekao je Stanković i dodao da je pisao ekavicom dok je bio u Beogradu te ijekavicom boraveći u Dubrovniku, gradu kojem se uvijek vraćao i u kojem je poginuo.

Tu multimedijalnu izložbu čine fotografije, crteži i videoinstalacije, a Beograđani će je imati priliku pogledati do 18. listopada.

Autori arhivskog dijela izložbe su Mario Kopić, Srđan Cvijetić i Rozana Vojvoda, a svojim radovima sudjeluju umjetnici Ervin Babić, Mara Bratoš, Pasko Burđelez, Ben Cain, Mario Cvjetković, Karmen Dada, Viktor Daldon, Marko Ercegović, Marija Grazio, Stjepan Grbić, Tina Gverović, Ivana Jelavić, Božidar Jurjevića, Dario Kulišić, Maja Marković, Antun Maračić, Ana Opalić, Ivana Pegan Baće, Marija Pende, Luko Piplica, Ana Požar Piplica, Ivana Selmani, Slaven Tolj, Ivona Vlašić te posmrtno Milan Milišić i Pavo Urban.