'U potresima 28. i 29. prosinca 2020. te 6. siječnja 2021. povijesne jezgre Gline, Petrinje i Siska, kao i brojne stambene, sakralne, školske i druge građevine u ruralnom prostoru pretrpjele su velika oštećenja. Ova situacija prepoznaje se kao prilika da se pokuša poboljšati kvaliteta života u malim gradovima i seoskim naseljima te kao početak razvoja strateških i održivih pristupa revitalizaciji kulturne baštine', ističe se u apelu upućenom Vladi, nadležnim ministarstvima te regionalnoj i lokalnoj samoupravi na području pogođenom potresom.

Pristup oporavku nakon Domovinskog rata nije bio odgovarajući te je izostala sanacija i revitalizacija vrijedne kulturne baštine te cjelovita regeneracija zajednica i prostora, napominje se u apelu te se navode preporuke za buduću obnovu i razvoj područja pogođenog potresima.

Potpisnici apela tako preporučuju razvoj održivih i kulturno osjetljivih pristupa i modela oporavka koji će uzeti u obzir lokalne specifičnosti i način života stanovnika te odgovoriti na njihove potrebe. Potrebnim smatraju i oslanjanje na multi i interdisciplinarne pristupe i suradnju stručnjaka i stanovnika te uzimanje u obzir kulturno-povijesne, geografske, arhitektonske, urbanističke i ambijentalne vrijednosti.

Pri interventnim radovima, smatraju, posebnu pažnju treba posvetiti zahvatima na zaštićenim građevinama i u zaštićenim cjelinama. 'Svrha revitalizacije nekog prostora nije uvijek potpuna rekonstrukcija povijesnih oblika ili elemenata nego nalaženje rješenja za očitavanje povijesnih sadržaja, znakova i simbola u strukturi i kulturnom krajoliku', stoji u apelu.

Također treba težiti oporavku koji će rezultirati održivim malim gradovima, pametnim urbano-ruralnim vezama i sustavom pametnih sela za 21. stoljeće. 'Mali gradovi su važni kao središta gospodarskih, servisnih i kulturnih djelatnosti čime osiguravaju opstanak ruralnih naselja tj. ruralnog prostora i cjelokupne regije. Povijesna naselja moraju zadržati povijesni i lokalni identitet te stvoriti potencijal za kreiranje novih vrijednosti', objašnjavaju.

Održivost se, ističu, može postići korištenjem, rekonstrukcijom, prenamjenom ili prilagodbom postojećih građevina i ponovnom uporabom i oporabom građevinskih materijala. Posebnu pozornost treba posvetiti očuvanju, rekonstrukciji i prilagodbi povijesne i tradicijske stambene i gospodarske arhitekture te strateški pristupiti očuvanju brojnih vrijednih građevina koje su prazne i napuštene.

Isto tako treba ubrzati rješavanje imovinsko-pravnih i vlasničkih odnosa te oprezno pristupiti izradi eventualnih tipskih projekata tj. projektirati arhitekturu koja je ukorijenjena u tradiciji, kulturi i mjestu, a istovremeno okolišno, ekonomski i kulturno održiva.

Prilikom rekonstrukcija treba uzimati u obzir suvremene okolišne izazove i potencijalne buduće katastrofe, a prostorno planiranje temeljiti na rješenjima koja će osigurati održivost. Prostornim planovima treba odrediti sigurne lokacije za novu gradnju te poticati nove sadržaje koji će kvalitetno uključivati naslijeđeni prirodni i izgrađeni okoliš, te time poticati zapošljavanje i podizati kvalitetu života.

Apel potpisuju Hrvatska sekcija ECOVAST-a, Hrvatsko etnološko društvo, Hrvatska komora arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje arhitekata pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Udruženje hrvatskih arhitekata i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s Katedrom za teoriju i povijest arhitekture.

Uz njih dokument potpisuju i Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Hrvatsko geografsko društvo, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Društvo 'Terra banalis', ODRAZ - Održivi razvoj zajednice, četiri odsjeka zagrebačkoga Filozofskog fakulteta - za etnologiju i kulturnu antropologiju, za povijest umjetnosti, za psihologiju i za anglistiku), Odjel za etnologiju i antropologiju te Odsjek za anglistiku Sveučilišta u Zadru, Studij Održivi razvoj Međimurskog veleučilišta, Institut za etnologiju i folkloristiku, Institut za arheologiju, Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej Istre, Pazin, Muzej za umjetnost i obrt te Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela IIC - Hrvatska grupa.