DREVNO ISTREBLJENJE

Vulkani zaslužni za razdoblje dinosaura

26.03.2010 u 09:20

Bionic
Reading

U časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences objavljeno je istraživanje o vezi između erupcije vulkana prije 200 milijuna godina i masovnog izumiranja mnogih vrsta u to vrijeme, što je omogućilo dinosaurima da stupe na scenu i zavladaju svijetom

Ovako su dinosauri vjerojatno počeli...

Znanstvenici su uvijek sumnjali u to da je moguće da su vulkanske erupcije razlog masovnog istrebljenja biljnog i životinjskog svijeta prije 200 milijuna godina, no tu je vezu bilo prilično teško dokazati. Paleobiologinja Jessica Whiteside sa Sveučilišta Brown u Providenceu u SAD-u nije bila uvjerena da uopće postoji veza, no nakon analize ugljika koji su u to vrijeme biljke dobivale iz atmosfere te jezerskih i oceanskih naslaga sa svake strane Atlantika utvrdila je da se vrijeme prve u nizu supererupcije definitivno poklapa s vremenom masovnog izumiranja flore i faune.

Na devet milijuna kvadratnih kilometara koje danas poznajemo kao Atlantski ocean nalazi se Centralna atlantska magmatska provincija (CAMP) i erupcijska zona koja je nastala kad se superkontinent Pangea počeo raspadati na današnje kontinente. Područje oko tog bogato je dokazima za teoriju da se na Zemlji prije 200 milijuna godina dogodio nagli porast temperature koji su uzrokovali ugljikovi spojevi u atmosferi. Porast temperature zatim je uzrokovalo drastično odumiranje flore i faune što je nekim sretnim vrstama poput dinosaura omogućilo da se probiju na vrh hranidbenog lanca.

... a ovako završili svoju vladavinu.

Profesor Michael Rampino s njujorškog sveučilišta slaže se s tom teorijom i objašnjava kako je sedimenti oko erupcijske zone sjajno podržavaju. Štoviše, s obzirom na to da se radi o takvom ogromnom vremenskom odmaku, smatra da je nevjerojatno to da je vrijeme velike erupcije određeno unutar specifičnih 20.000 godina.

Sama erupcija vjerojatno je trajala vrlo dugo koliko je trebalo da ispusti dovoljnu količinu plinova zaslužnih za naglu promjenu klime. No zanimljivo je da je ugljik koji je erupcija izbacila u atmosferu bio C13, lakši izotop koji se povezuje s živim bićima, a ne vulkanskom aktivnošću.

Bez obzira na misterij stakleničkih plinova koji uobičajeno nastaju šumskim požarima i paljenjem fosilnih goriva za vrijeme masivne erupcije prije 200 milijuna godina, veza između izumiranja flore i faune i vulkanske aktivnosti prilično je sigurna i trebala bi poslužiti kao model kroz koji se sada mogu pogledati svi ostali takvi događaji.