BUDUĆNOST VREMENA

Izumitelj gradi sat koji će raditi i za 10.000 godina

30.11.2009 u 12:00

Bionic
Reading

Krhotine, fragmenti i ruševine su sve što je ostalo od najranijih ljudskih civilizacija, prije 10.000 godina. Ipak, deset milenija od danas moguće je da će u Nevadi u nekoj pećini još uvijek kucati znak ljudske tehnološke vještine

Danny Hills želi izgraditi sat koji će biti visok 18 metara i pokazivati svaku sekundu, minutu, sat, dan, stoljeće i tisućljeće barem sljedećih 10.000 godina. Za to vrijeme radit će gotovo savršeno precizno koristeći toplinu pustinjskog sunca kako bi se automatski ponovo podesio.

Njegovo klatno crpit će snagu same Zemlje – od razlika u temperaturi i pritiska tijekom noći. No mnoga lica sata zahtijevat će navijanje, što znači da će, ako se dogodi da ga ljudi zanemare, utihnuti i nastaviti zvoniti samo na prelasku u novu godinu.

Bez obzira na svu svoju tehnologiju ljudi kao društvo nemaju mnogo iskustva u projektiranju mašina koje traju 400 generacija. Budući da Hills ima samo jednu šansu da dobro obavi stvar, ovaj sat neće biti prvi koji je stvorio.

Nakon tri godine rada prototip 1 bio je završen taman na vrijeme da prvi put odzvoni 31. prosinca 1999. Taj sat sada se nalazi u Londonskom muzeju znanosti i pokazuje sate, godine, stoljeća, mjesečeve mijene i zodijak.

Prototip 2 pokazuje orbite šest planeta vidljivih golim okom i nastavit će kucati sljedećih 10.000 godina. Hills će nastaviti izrađivati satove dok ne bude savršeno zadovoljan dizajnom.

Metalni dijelovi troše se kroz tolik period, pa sat ne može biti sastavljen od tradicionalnih mehanizama. Unutar svih prototipova nalazi se digitalno računalo koje je sposobno brojati do 28 bita točnosti. No to je računalo u potpunosti mehanička naprava, a izumio ju je i patentirao Hills.

Konstruirano je tako da će i, ako se pohabaju dijelovi, nastaviti točno brojati. Čak i silikonski mikročipovi bez pomičnih dijelova prestali bi raditi davno prije nego bi došlo do pogreške u ovom računalu.

No hoće li itko biti živ da čuje kad Sat duge sadašnjice odzvoni 12.000. godinu?

Hills vjeruje da sama prisutnost takvog stroja pospješuje tu mogućnost. Misli da mašina koja je sposobna raditi deset milenija može potaknuti ljude da promijene percepciju budućnosti.

Djelomično je zbog toga osnovao Zakladu duge sadašnjice, zajedno sa Stewartom Brandom. Zaklada ne služi samo financiranju izgradnje sata, već i pokušava prošiti horizonte i natjerati ljude da se vide kao dio ljudskog roda kroz vrijeme.

Među svim svojim aktivnostima Zaklada poziva poznate mislioce i futuriste na mjesečne seminare kako bi pomogli da naši potomci dožive zadnji otkucaj Hillsovog sata.