Najveći doprinos rastu kredita došao je od rasta kredita stanovništvu, odnosno stambenih kredita koji su u lipnju u odnosu na svibanj porasli za 1,2 milijarde kuna ili 1,8 posto mjesečno (6,2 milijarde ili 9,5 posto godišnje).

Stambeni krediti dosegnuli su vrijednost od 71,3 milijarde kuna čineći 49 posto kredita plasiranih sektoru stanovništva. Snažan rast stambenog kreditiranja povezan je s novim kreditima odobrenima u sklopu državnog programa subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine, ali i kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite od inflacije i korištenja pozitivnog učinka realno negativnih kamatnih stopa na kredite.

Ukupni krediti odobreni stanovništvu dosegnuli su 146,4 milijarde kuna i bili su na mjesečnoj razini viši za 1,4 posto dok je godišnja stopa rasta blago ubrzala na 5,4 posto (s 5,2 posto u svibnju).

Osim već spomenutog snažnog doprinosa stambenog kreditiranja rast bilježe i gotovinski nenamjenski krediti, ali po nešto nižoj stopi. S iznosom od 54,2 milijarde kuna (37 posto kredita sektora stanovništvu) zabilježili su blagi porast od 0,1 milijardu kuna ili 0,3 posto na mjesečnoj razini te 1,5 milijardi ili 2,8 posto na godišnjoj razini.

Nakon snažnog porasta u razdoblju od veljače do svibnja (uslijed izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina te nastojanja zaduživanja poduzeća uz povoljne uvjete kako bi se preduhitrio očekivani porast troškova zaduživanja), krediti poduzećima zabilježili su skroman porast na mjesečnoj razini od 0,3 milijarde kuna ili 0,3 posto.

Na kraju lipnja krediti poduzećima tako su premašili 95,8 milijardi kuna što je 12,1 posto ili 10,3 milijarde kuna više na godišnjoj razini.

Pritom je primjetan rast i kredita za investicije i krediti za obrtna sredstva već četvrti mjesec zaredom. Krediti za investicije zabilježili dvoznamenkastu stopu rasta od 10,9 posto, dok su krediti za obrtna sredstva porasli drugi mjesec zaredom čak 17,1 posto.

Na mjesečnoj razini, krediti za investicije porasli su za 0,8 posto (na 38,7 milijardi kuna), a krediti za obrtna sredstva na 33,02 milijarde kuna ili 1,1 posto.

Analitičari Raiffeisen banke u drugom polugodištu očekuju sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena.

Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima.

S druge strane, poremećaji u lancima opskrbe povećali su razinu neizvjesnosti te unijeli visok rizik u financijske odluke kod poduzetnika. Kako bi financirali rastuće troškove nabave kao i ojačali zalihe repromaterijala u uvjetima izvjesnih prekida u dobavnim lancima, može se očekivati pojačano korištenje kratkoročnih kredita za obrtni kapital.