Usred krize, kad gospodarstvu kronično nedostaje novca, isto tako i državi, gradovima, općinama, prema podacima HNB-a jedino građani imaju sve veći i veći višak novca. Štednja građana kontinuirano raste te je dosegnula više od 123 milijarde kuna, objavio je HRT u nedjeljnom Dnevniku
Podaci središnje banke pokazuju da su građani u proteklih godinu dana u banke položili novih 9 i pol milijarda kuna. Banke privlače depozite građana atraktivnim kamatnim stopama. One službeno dosežu 7 posto, a neslužbeno i 10 posto ako je riječ o većim iznosima, iznad 50.000 eura.
I država može biti zadovoljna jer i ona svoje proračunske rupe financira štednjom građana. U HRT-ovom Dnevniku naveli su kako trenutni dug države samo prema kratkoročnim trezorskim zapisima iznosio oko 18 milijardi kuna, a najveći dio toga duga na naplatu dolazi u roku jedne godine i na njega država plaća kamatu od 7,6 do 7,8 posto.
Što se tiče ukupnog duga, domaćeg i inozemnog, država, poduzeća i banaka, zajedno sa izdanim jamstvima, dosegnuo je 385 milijarda kuna, što je 131,4 posto BDP-a.
