Komora Inženjerstva:

'Zbog izmjena zakona, tisuće hrvatskih inženjera ostat će bez posla, a sigurnost gradnje bit će upitna'

05.11.2019 u 11:06

Bionic
Reading

Nakon što su prošlog tjedna, unatoč apelu neovisnih stručnih tijela te iskazanom nezadovoljstvu čak 15.000 inženjera, u Saboru usvojene štetne izmjene Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, četiri inženjerske Komore podnijet će zahtjev za ocjenom njihove ustavnosti.

'Osim ugroze sigurnosti gradnje te novih troškova, jedna od ključnih negativnih posljedica ovih zakonskih izmjena bit će gubitak niza radnih mjesta za brojne inženjere gradilišta, budući da će manje tvrtke i obrtnici u građevinskom sektoru koje trenutačno zapošljavaju više od 70 posto članova inženjerskih komora, u cilju racionalizacije svojih troškova, umjesto diplomiranih inženjera zapošljavati prvostupnike. Kao posljedica gubitka radnih mjesta i degradacije svojeg profesionalnog statusa, brojni inženjeri gradilišta, posao će potražiti izvan Hrvatske, što će imati posljedice na cjelokupno gospodarstvo', kažu u inženjerskim komorama čije priopćenje prenosimo u cijelosti:

Ovlašteni inženjeri složni su oko potrebe preispitivanja izmjena obaju zakona na Ustavnom sudu zbog činjenice da su se njima smanjili potrebni stručni uvjeti za pristup profesiji inženjera gradilišta. Posljedica toga bit će smanjenje sigurnosti gradnje, kao i značajno povećanje troškova i opterećenja za državni proračun, umjesto najavljenog smanjenja.

Ovim izmjenama zakona otežava se i profesionalna mobilnost te srozava konkurentnost hrvatskih inženjera na tržištu Europske unije, budući da Komore više nisu ovlaštene za tu kategoriju inženjera izdavati EU potvrdu te će sami morati prolaziti kroz rigorozne, dugotrajne i skupe provjere kvalifikacija.

Istovremeno stranim inženjerima gradilišta omogućuje se nastup na našem tržištu bez prijave Komori i ishođenja potvrde za privremeno ili povremeno obavljanje poslova, kao i bez provjere stručnih kvalifikacija prije prvog pružanja usluga.

U saborskoj raspravi u povodu donošenja spomenutih prijedloga zakona, ministar graditeljstva Predrag Štromar te državni tajnik Željko Uhlir, iznijeli su niz netočnih argumenata i podataka u pokušaju opravdavanja izmjene regulative. Važno je istaknuti kako je, uoči prvog i drugog čitanja izmjene zakona odbio prihvatiti i matični saborski Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, čiji su članovi istaknuli niz negativnih dalekosežnih posljedica za graditeljski sektor i samu struku.

Resorno ministarstvo se u obrani prijedloga zakona najprije pogrešno pozivalo na institucije Europske unije. Budući da one nemaju ovlasti regulirati niti deregulirati profesije u pojedinoj zemlji članici, Europska komisija od Republike Hrvatske ne zahtijeva ni deregulaciju profesije inženjera gradilišta. Ministarstvo je također netočno navelo očekivane učinke predloženih zakonskih izmjena na korisnike državnog proračuna. Budući da je plaćanje prosječne mjesečne članarine od 125 kn obveza svakog inženjera, to znači da novim izmjenama zakona neće doći do rasterećenja poduzetnika i vlasnika tvrtki, kao što to pogrešno navodi Ministarstvo.

Tvrdnjom da je ukidanje obveznog komorskog članstva za inženjere gradilišta jedna od zacrtanih mjera u realizaciji Strategije za uvođenje eura u Hrvatskoj, Ministarstvo je obmanjivalo javnost budući da u tom dokumentu ne postoji takva odredba te nema poveznice između uvođenja eura u Hrvatskoj i takve odluke Ministarstva. Unatoč tvrdnjama Ministarstva, usvojene izmjene zakona neće rezultirati ni ubrzanjem izdavanja građevinskih dozvola u Hrvatskoj, što predstavlja još jedan aktualni primjer neuvažavanja glasa struke i argumenata. Naime, Hrvatska je po izdavanju dozvola za gradnju na ljestvici Doing Business na 150. mjestu od ukupno 190 zemalja, dok je prije dvije godine bila 126. Komora arhitekata sustavno je upozoravala ministra Štromara da sustav eDozvole ne funkcionira zbog brojnih nedostataka i slabosti te da je iz prakse vidljivo da javnopravna tijela uopće nisu spremna za ovakav sustav. Tako primjerice investitori uopće ne mogu putem eDozvole poslati zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole, nego ga i dalje moraju nositi u pisarnicu u tiskanom obliku.

Na pomak u brzini izdavanja građevinskih dozvola nikako ne može utjecati ukidanje obveznog komorskog članstva za inženjere gradilišta, jer se oni angažiraju tek nakon ishođenja potrebne građevinske dozvole i potpisanog ugovora o građenju.

S obzirom na to da proklamirani ciljevi oba zakona uopće nisu elementi ocjenjivanja na Doing Business ljestvici, predložene izmjene zakona neće rezultirati podizanjem Hrvatske na spomenutoj ljestvici. Štoviše, budući da će poslove „šefova gradilišta“, po novome, moći obavljati prvostupnici s tek dvije godine radnog iskustva, doći će do srozavanja Hrvatske na Doing Business ljestvici u sektoru graditeljstva, u dijelu koji se tiče kvalitete gradnje, jedinom u kojem je u posljednje četiri godine ostvareno značajno poboljšanje.

Resorno ministarstvo pokazalo je ozbiljno nerazumijevanje i kod definiranja strukovnih komora kao „strukovnih udruženja“. Naime, određene profesije čije je djelovanje u javnom interesu, kao što su primjerice, liječnici, odvjetnici, arhitekti, inženjeri građevine i sl., obvezni su članovi Komora koje su pravne osobe s javnim ovlastima, osnovane kako bi štitile interese struke te sigurnost i zdravlje građana. Propisanim obveznim članstvom osigurava se strogi nadzor stručnih i obrazovnih kvalifikacija svih njihovih članova, stoga je uvođenje elementa dobrovoljnosti članstva, svojevrsni pravni presedan te pokazuje ozbiljno nerazumijevanje funkcije i svrhe strukovnih komora. Istovremeno, novim zakonskim izmjenama, u dijelu koji se odnosi na Upravljanje projektima, ne traži se od privatnih, domaćih i stranih udruga da podizanjem razine kvalitete svojih usluga, privuku članstvo, kao što se to nalaže inženjerskim komorama, što također predstavlja svojevrsni pravni presedan.