arhitekti se bune

Zagreb izmjenama GUP-a ostaje bez jedne od najvećih zelenih površina: Hoće li u Sloboštini i Travnom niknuti novi neboderi?

07.02.2020 u 16:20

Bionic
Reading

Izmjenama Generalnog urbanističkog plana (GUP) lice Zagreba moglo bi se nepovratno promijeniti. Gradonačelnik Milan Bandić i njegova stranka Bandić Milan 365 podnijeli su 71 amandman na GUP, koji kada se usvoje mijenjaju goleme površine zelenoga gradskog prostora u površine mješovitog prostora u kojima je dopuštena gradnja stambenih nekretnina

Najveća takva površina nalazi se u novom Zagrebu, točnije između kvartova Sloboština i Travno, na prostoru koji je već desetljećima rezerviran za centralni park Novog Zagreba. Prijedlogom Bandićeve stranke, površina od oko 14 hektara koja je sada klasificirana kao zelena površina (namjena Z1) postaje površina mješovite namjene (M1) čime se širom otvaraju vrata betonizaciji.

U obrazloženju 31. amandmana stoji kako je promatrana površina 'zapuštena livada', a predloženim promjenama postala bi urbani prostor uz 'gradsku aveniju kako i priliči tim potezima, naročito kad isti predstavlja jedan od glavnih južnih ulaza u grad'.

Dodatno, amandman koji potpisuje predsjednica Bandićeva kluba Ana Stavljenić Rukavina pravda se kako s južne strane ove livade već postoji izgrađeno naselje i infrastruktura zbog čega je uz gradsku aveniju (aveniju Savezne republike Njemačke) prikladnije imati prostor mješovite gradnje. 'Prostor predviđenog parka ostaje dovoljno velik za realizaciju svih planiranih sadržaja, između ostalog i prostor 'Hrvatske u malom' te smatramo predloženi amandman opravdanim', pravda se Stavljenić Rukavina.

Prostor 'Hrvatske u malom' naziv je za još jedan Bandićev projekt, a to je da se u ovom prostoru izgradi park u kojem bi se našla baština iz cijele zemlje i koji je pokrenut prošle godine. Ideja za centralni park Novi Zagreb potječe iz davne 1971., no ovim izmjenama GUP-a, centralni park će ipak ustuknuti pred stambenim zgradama.

Na golemoj površini neće biti previše problema s gradnjom i okrupnjavanjem parcela, jer su ionako u većinskom vlasništvu grada, dok preostale otpadaju na privatne vlasnike iz svega nekoliko obitelji poput obitelji Zdelarec, Dedović, Kapec i Božić.

Među privatnim vlasnicima parcela u ovom dijelu grada nalazi se i Dražan Bilokapić, koji na više parcela ima više od 5500 kvadrata zemljišta odmah do avenije SR Njemačke. Zanimljivo, Bilokapić je jedan od bivših HDZ-ovih zastupnika u gradskoj skupštini (ostavku je dao 2016.), ali i vlasnik uspješne tvrtke Premium koja proizvodi papirnate čaše i šalice za tvrtke poput Francka i Leda.

Kontaktirali smo tvrtku Premium kako bi stupili u kontakt s Bilokapićem, no do zaključenja teksta nitko nije odgovorio na naše pozive, no nema sumnje da su spomenute parcele njegove, jer su osobni podaci iz katastra i gruntovnice, identični onima koje je zastupnik Bilokapić koristio dok je obnašao javnu funkciju u gradskoj skupštini.

Bandićev prijedlog posebno je naljutio i Društvo arhitekata Zagreb koje ga vrlo direktno proziva navodeći kako se značajna zelena površina mijenja u mješovitu i stambenu što po njima ukazuje na činjenicu da gradski zastupnici ne promatraju ili nemaju želju i volju za dugoročan razvoj grada, nego su vođeni partikularnim interesima pojedinaca, bez sagledavanja grada u cjelini.

  • +5
Zagrebačka gradska skupština Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadić

'Amandmanskim izmjenama, gradski zastupnici isključuju participaciju javnosti iz bitnih odluka u planiranju grada što je kršenje jednog od temeljnih načela prostornog planiranja te u potpunosti ukidaju stručnost kao osnovu prostornog planiranja', smatraju zagrebački arhitekti uz napomenu da u obrazloženjima amandmana nije vidljiv niti jedan stručno utemeljen argument koji proizlazi iz analize i studije prostora ili potreba građana i grada.

'Posebice je to vidljivo na primjeru predložene prenamjene dijela zelenog prostora desetljećima čuvanog za centralni park Novog Zagreba, uz zapadni dio Ulice Savezne Republike Njemačke, u mješovitu namjenu. Ovim prijedlogom, gradski zastupnici prekidaju još jedan, možda i najbitniji, urbanistički potez koji je Novom Zagrebu trebao i bio jedan od ključnih identiteta. Zapuštenost i neuređenost prostora ne može biti argument za betonizaciju i izgradnju', kaže društvo arhitekata.