POREZNICI U AKCIJI

Za isplatu dividende nužna je objava identiteta

Bionic
Reading

Banke i brokeri tvrtkama će dostaviti podatke tko su 'pravi' vlasnici dionica kako bi se platili i dividende i harač

Ministarstvo financija naredilo je bankama i investicijskim društvima koji pod zaporkom ili zbirno vode skrbničke račune za dioničare da otkriju identitet svojih klijenata tvrtkama o čijim je dionicama riječ, piše Poslovni dnevnik.

Ta je forma za skrbnike propisana obvezujućim mišljenjem Ministarstva financija, a uvjet je koji moraju ispuniti da bi dioničari koje zastupaju dobili dividendu. Pod prijetnjom poreznog prekršaja su samo uprave dioničkih društva, dok uprave skrbnika nisu, no ako odbiju otkriti imena dioničara, tj. novih poreznih obveznika, naštetit će klijentima. U Ministarstvu financija smatraju da je za naplatu kriznog poreza, uvedenog i na dividende i udjele u dobiti, nužno da tvrtke doznaju identitet poreznog obveznika.

Riječ je često o dioničarima koji su kompanijama nepoznati. Skrbnici vode pod zaporkom ili zbirno za više dioničara račune, a te podatke nema ni Središnje depozitarno klirinško društvo. Kako s imenima raspolažu samo skrbnici, preko njih će dionička društva doznati kome će naplatiti porez prije isplate dividende, smatraju u Ministarstvu. Takav su odgovor u povodu upita dobile kompanije koje su trebale na skrbničke račune uplatiti znatne iznose dividendi, a nisu znale kako obračunati krizni porez. Kod toga je zanimljivo da Ministarstvo financija odgovornost za isplatu dividendi veže uz obvezu skrbnika da dostavi dioničkim društvima podatke o imenu i prebivalištu dioničara, kada je riječ o fizičkim osobama, te tvrtki i sjedištu, kada je riječ o pravnim osobama, i to prije isplate dividendi.

Porezni stručnjaci smatraju da pravo tvrtki na dostupnost podataka od skrbnika, premda ne postoji u poreznim propisima, postoji u Zakonu o tržištu kapitala. No taj zakon govori samo o dostupnosti podataka iz središnjeg depozitorija te u članku 497. navodi da dionička društva imaju pravo uvida u podatke koje ima depozitorij te u podatke o dioničarima. Iako je ta odredba snažnija od one da račun može biti pod zaporkom, neki vide problem i u rupi u sustavu jer dopozitorij otvara skrbničke račune na kojima se vode pozicije regristrirane sa skrbnikom, a samo su mu raspoloživi podatci o dioničarima kod skrbničkih računa na ime. Porezni savjetnik Ivan Idžojtić smatra da dionička društva neće moći isplatiti dividendu na zakonit način sve dok nemaju podatke o osobama koje su taj primitak ostvarile.

'Kompanije imaju zadatak zatražiti od skrbnika podatke o nositeljima prava na dionici ili nakon skupština na kojima su odlučili o isplati dividende ili prije skupština kada isplaćuju predujmove dividende. Ako ih ne dobiju, neće moći postupiti po zakonu o kriznom porezu", kaže Idžojtić i dodaje: 'Ako se dionička društva ne drže propisa, onda su u prekršaju, a prekršajne kazne se kreću između 20 do 500 tisuća kuna za pravnu osobu, te od 5 do 100 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi'. Porezna uprava već prati isplate dividendi tvrtki koje među vodećim dioničara imaju skrbničke račune pod zaporkom ili zbirno, neslužbeno se doznaje.

Za razliku od toga, pod nadzorom poreznika neće se naći strani investitori koji drže dionice i udjele u domaćim tvrtkama jer se na njih uopće ne odnosi obveza plaćanja kriznog poreza. Različit položaj pred poreznim vlastima između domaćih i stranih ulagača u nekim investicijskim društvima smatraju problematičnim rješenjem, no koliko je poznato zbog toga nitko nije uputio ustavnu tužbu.