VRUĆA BURZOVNA ROBA

Za i protiv privatizacije Petrokemije

27.03.2012 u 15:31

Bionic
Reading

Dok dionica Petrokemije na burzi nezaustavljivo raste, u javnosti se razbuktala rasprava o opravdanosti privatizacije najjače kutinske tvrtke i jednog od najvećih hrvatskih izvoznika. Mišljenja su, kao i obično, podijeljena, od žestokih protivnika koji smatraju da se radi o strateškoj kompaniji koju svakako treba zadržati u državnom vlasništvu do zagovornika koji smatraju da je upravo sada najpovoljnije vrijeme za privatizaciju

Iz gubitka u dobit

Nakon višegodišnjih gubitaka, Petrokemija je prošle godine ostvarila solidnu dobit od 107,8 milijuna kuna. Financijski preokret ostvaren je zahvaljujući povoljnom odnosu ulazno-izlaznih cijena. Drugim riječima, cijene gotovih proizvoda su poskupjele, a plin, glavna sirovina, je pojeftinio. Iz Petrokemije nagovještavaju da 2012. neće biti tako uspješna kao prošla godina. 'Trenutačna situacija na tržištu, odnos cijena svih najvažnijih sirovina i cijena mineralnih gnojiva na domaćem i svjetskom tržištu, ukazuje na oprez u predviđanju poslovnih rezultata u 2012. godini', stoji u financijskom izvješću Petrokemije.

Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić potvrdio je da je u jučerašnjim razgovorima s Rusima u igri bila i prodaja Petrokemije. Premda je naglasio da odluka o privatizaciji još nije donesena, dao je naslutiti da bi ruski investitor bio dobar izbor za Petrokemiju. 'Kao što je poznato, tvornica umjetnih gnojiva, točka na kojoj se plin pretvara u granule, u umjetno gnojivo, to je jednostavno pretvaranje plina u nešto čvrsto i materijalno i tehnološki je relativno jednostavna stvar koja bitno ovisi u svojoj cijeni i mogućnosti plasmana o cijeni plina, a ovdje se radi o primarno ruskom dobavljaču', rekao je Čačić. Prvi potpredsjednik Vlade je u vjerojatno želio reći da bi Petrokemija u ruskom vlasništvu imala puno bolju tržišnu poziciju jer bi dobila znatno nižu ulaznu cijenu plina nego što je sada plaća.

Energetski stručnjak Davor Štern ne slaže se s takvom interpretacijom. On smatra da svaki investitor polazi od isplativosti investicije te da ne treba vezati dobavni pravac plina uz eventualni interes ruskih investitora za Petrokemiju. 'To što Petrokemija kupuje ruski plin, ne znači da bi u ruski investitor dobivao povlaštenu cijenu plina', ističe Štern.


Iako se slaže s tezom da umjetno gnojivo nije strateški proizvod, Štern upozorava da će u budućnosti važnost tog proizvoda biti sve veća jer će hrana sve više postajati strateški proizvod. Zato se zalaže da Vlada najprije razgovara sa stručnjacima i upravom Petrokemije o svim aspektima moguće privatizacije. Također, upozorava da s je, s obzirom na specifičnu djelatnost, potrebno dobro pripremiti eventualni privatizacijski proces kako nam se ne bi dogodile pogreške kao u slučaju Ine.

Da je privatizacija Petrokemije zahtjevan i težak posao, smatra i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, koji upozorava da Petrokemija, uz veliki značaj za poljoprivrednu proizvodnju, ima i važnu sigurnosnu ulogu jer se u njezinim postrojenjima mogu proizvoditi i kemijske komponente koje se koriste u vojnoj industriji.

Najveći zagovornik privatizacije je Nenad Bakić, peti najveći dioničar Petrokemije, koji smatra da je kutinska tvrtka zrelija za privatizaciju od Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke. Napominjući da Petrokemija nije strateška tvrtka jer posluje na liberaliziranom tržištu, Bakić ističe da takva kompanija ne može opstati bez velikih investicija koje država kao većinski vlasnik ne može financirati. 'Ta je industrija izrazito kapitalno zahtjevna i stalno se tehnološki razvija te bez značajnih ulaganja u unapređenje ne može održati korak. A hrvatska država je pred bankrotom i nema snage za ulaganja', rekao je Bakić za Dnevnik HTV-a.

Odlučno protiv privatizacije Petrokemije su ekonomisti Slavko Kulić i Guste Santini, koji smatraju da se radi o kompaniji od strateškog interesa za Hrvatsku.