Koliko brzo dolaze efekti članstva u eurozoni vidljivo je i u sinoćnjem povećanju kreditnog rejtinga Hrvatskoj od strane agencije Fitch, što je sjajna poruka državi, gospodarstvu, bankama, a najviše građanima, istaknuto je među ostalim u srijedu na konferenciji Večernjeg lista 'Hrvatska kao dio eurozone'
Po riječima premijera Andreja Plenkovića, vijest iz kreditne agencije Fitch, koja je podigla rejting Hrvatske za jednu stepenicu, na BBB+, uz stabilne izglede,, sjajna je poruka državi, gospodarstvu, bankama, a najviše građanima.
"To govori da je politika naše Vlade, naš jasan smjer donio rezultate. To nas je postavilo na mjesto u kojem tijekom kriza, Hrvatska, hrvatski građani i gospodarstvo bivaju zaštićeniji i pozicioniraniji nego da nisu dio eurozone", istaknuo je Plenković.
Rekao je i kako je Hrvatska uspjela ostvariti svoj strateški cilj, i to u siituaciji bez presedana. "Hrvatska ima svoj put i realizira ga unatoč pandemiji koja traje dvije godine, unatoč ratu u Ukrajini, rastu cijena sirovina i građevinskog materijala", kazao je, napominjući kako je ostvarenje tog cilja sada bolje u smislu "jedne mirne luke koja se zove eurozona, gdje ćemo koristiti sve kapacitete koje nam to članstvo može dati".
vezane vijesti
Vlada će, kako je kazao, nastojati balansirati dva cilja - ne ugroziti gospodarski rast te istodobno mjerama napraviti situaciju u kojoj će poreznim reformama i subvencijama voditi računa da građani i gospodarstvenici mogu premostiti ovu energetsku krizu.
Bit će zahtjevno, no kao što smo se suočili sa svim krizama, suočit ćemo se i s ovom, istaknuo je premijer napominjući kako u vremenu koje dolazi, na jesen svi konstruktivni akteri moraju dati doprinos. Cilj Vlade je da ljudima bude bolje i da gospodarstvu bude bolje, da Hrvatska bude uređenja, naveo je.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je da trenutna kriza u kojoj smo zbog rasta inflacije i rata u Ukrajini, najbolje ilustrira koja je prednost što Hrvatska ulazi u eurozonu.
"Tržišta to već znaju, znaju točno tečaj koji će biti u Hrvatskoj i zbog toga nismo ni vidjeli pritisak na slabljenje kune, niti smo morali intervenirati niti dizati kamatne stope. Druge zemlje članice koje nisu u eurozoni poput Mađarske, Poljske, Češke i drugih već su proživjele pritisak na vlastite valute i kamatne stope, koje dižu vrlo snažno, što se prelijeva na tržište stambenih kredita i kredida poduzećima, dok su Hrvatskoj i dalje na povijesnom minimumu", pojasnio je Vujčić. Da ne ulazimo u eurozonu, situacija bi bila drugačija i kod nas, napomenuo je.
Guverner je najavio da u ponedjeljak kreće kovanje eurokovanica. Proces je, kako je kazao, zahtjevan logistički, jer do kraja godine treba iskovati hrvatske eure i morat će se raditi u tri smjene. "Na knap smo da uspijemo iskovati sve te kovanice", rekao je te dodao kako će drugi veliki zahtjev biti povlačenje sadašnjih novčanica.
Što se tiče konverzije, ona će biti automatska od 1. siječnja 2023. i svi krediti koji nisu u eurima će biti po tečaju koji je utvrđen. Oni koji imaju kredite uz fiksnu kamatnu stopu, ona će ostati ista, a oni koji imaju varijabilnu stopu radit će se prilagodba na način da potrošač ne bude u lošijem položaju nakon konverzije nego je bio prije konverzije, pojasnio je.
Potrošači ostaju u istoj situaciji kao što su bili ranije, ustvrdio je Vujčić.
