KARNEVAL MEDA U BAČKOJ TOPOLI

Vojvođanski pčelari izvozom povisili cijene meda

14.09.2010 u 11:02

Bionic
Reading

Pčelari u Bačkoj Topoli u Vojvodini sredinom rujna priređuju karneval meda što je mješavina pokladnog jesenskog običaja, tradicije cvjetnog korza te sajma mednih proizvoda i pčelarske opreme. Četvrtu godinu zaredom, u proteklu subotu oko podneva, u dugačkoj šarenoj povorci od školskog igrališta duž Glavne ulice do trga bila su vrtićka i školska djeca u kostimima pčelica, pčelarskih kabanica, pčelarska i kulturno-umjetnička udruženja i proizvođači

Karneval se događa u sklopu dana grada, a pored izložbenog i prodajnog sajma, manifestacija je važna za promociju pčelarstva. 'Program je jednak kao i prvi put 1920. pa smo samo uzeli ondašnji plakat i prepisali ga', rekao je tportalu Mirko Spasojević, predsjednik Udruženja pčelara Bačke Topole.

Za košnicu 50 eura

Zahvaljujući udruzi, u gradskoj Poljoprivrednoj školi učenici za izborni predmet mogu izabrati katolički i pravoslavni vjeronauk ili pčelarstvo. Spasojević vjeruje ovo drugo, s obzirom na velik broj mladih u povorci i nekoliko tisuća okupljenih sugrađana. A mladi u to zanimanje mogu krenuti uz relativno mala ulaganja. Nova košnica u Vojvodini stoji oko 50 eura, a za profitabilno pčelarstvo potrebno je okupiti barem 40 košnica. Kamion sa 40 do 50 košnica može se kupiti već od 1.500 eura.

Za razliku od hrvatskih pčelara kojima država po košnici daje 25 kuna i po kilogramu prodanog meda kunu i pol, pčelarima u Srbiji poticaji i dalje su nepoznanica. Zato ih razveselio rast otkupne cijene meda. 'Otkad je povećan izvoz u Njemačku i Poljsku, otkupljivači moraju pristati na dva eura po kilogramu, umjesto dosadašnjih jedan euro. K tome, kao i kod vas, zbog kišnog vremena smanjen je urod', objašnjava Spasojević. Za usporedbu, u Hrvatskoj je med ove godine dostigao rekordno visoke cijene i dvostruko je skuplji od vojvođanskog. Kao što je tportal već pisao, pčelari u veleprodaji za med od bagrema mogu dobiti i do 35 kuna po kilogramu, a za kaduljin čak 48 kuna.

Pomrlo 70 posto pčela

U Bačkoj Topoli radi preko 150 pčelara od kojih je trećina hobista, a većina profesionalci. Med proizvode u gotovo četiri tisuće košnica što u općini sa 40 tisuća ljudi predstavlja značajnu gospodarsku granu. Paše su slične kao u Slavoniji, tako da pčelari većinom idu na suncokret i bagrem. 'Nekada nam je među najvažnijima bio bosiljak, ali poljoprivrednici sada upotrebljavaju totalni herbicid koji uništava sve živo pred sobom.' Tako je nestao bosiljak, a i 70 posto društava pčela prošle godine.

Karneval su došli vidjeti i slavonski pčelari, a zanimali su se za cijene meda, ponudu opreme i širenje ponude pčelarskih proizvoda. 'Prekrasna promocija pčelarstva, među narodom, na ulici. Ne moraju se sve priredbe događati u dvoranama', primijetio je Milan Kramer, dopredsjednik slavonsko-baranjske Udruge pčelara Radilica iz Osijeka. U Bačkoj Topoli s njim su bili i predsjednik brodske udruge pčelara Zrinski Stjepan Aračić, vinkovački pčelar Mato Idžojtić i Milenko Pomazić također iz osječke Radilice.

Vijorili vojvođansku zastavu

Povorku sa 40 grupa kod bine na kraju Glavne ulice pratio je svečano odjeven Babi Atila, predsjednik općine Bačka Topola. S gradskim ključem u ruci, u svijetloplavom svilenom mantilu, Atila je bio u društvu dviju pčelarskih kraljica. Vukovarka Renata Maričić prva je u Hrvatskoj izabrana za pčelarsku kraljicu i zahvaljujući tome na manifestaciji u Bačkoj dobila je počasno mjesto i lentu.

Na kraju priredbe u povorci se pojavila jedna od brojnijih grupa, udruga Vredni Vojvođani. Predvodnički trojac držao je zastave Srbije, Europske unije i novu zastavu Autonomne pokrajine Vojvodine, koja objedinjuje simboliku prve dvije i vojvođansku posebnost. Tri žute zvjezdice na uvećanom plavom polju predstavljaju Bačku, Banat i Srijem. Nakon odluke pokrajinske skupštine o toj zastavi, skupina nevladinih organizacija podigla je ustavnu tužbu, ali postupak još nije okončan i zastava se koristi do daljnjega. Voditeljica priredbe ukratko je opisala da je program udruge 'zalaganje za vojvođansku tradiciju i da naše stvari ostanu u Vojvodini. Da vojvođanski novac troše Vojvođani, a ne tamo neki...' Tako je pčelarska manifestacija dobila i politički epilog, nakon kojega su uslijedili koncert i vatromet.