MOGUĆI SOCIJALNI NEMIRI

Udruga Franak traži mađarski scenarij u Hrvatskoj!

16.01.2015 u 12:56

Bionic
Reading

Udruga Franak zatražila je od Vlade i Hrvatske narodne banke hitno donošenje privremene mjere zamrzavanja tečaja švicarskog franka na jučerašnjoj razini od 6,39 kuna za jedan franak, a sve do donošenja dugoročnih mjera koje bi se uredile Vladinom uredbom

Navode da bi dugoročna mjera bila interveniranje i vraćanje švicarskog franka na početni tečaj po fiksnoj kamatnoj stopi; također bi se trebalo zabraniti ovrhe na nekretnine koje su kupljene kreditima u švicarskim francima sve do donošenja odluke Vrhovnog suda po reviziji koju su uložili u kolovozu prošle godine. Traže i povrat pretplaćenih sredstava dužnicima na temelju nezakonitih primjena kamatne stope i drže da je Visoki trgovački sud utvrdio nezakonitost te da se na temelju toga banke moraju kazniti.


Denis Smajo, koordinator udruge traži da Vlada primijeni model iz Mađarske.

'Takvo rješenje doneseno je u Mađarskoj. Oni su u EU-u što znači da se to može napraviti, a ondje je zbog takve mjere porastao i BDP. Tražimo i propisivanje metodologije fiksnog dijela kamate na temelju početne kamatne stope iz ugovora i početnog parametra koji je tada vrijedio za sve ostale postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom. Govorimo o kreditima u kunama i eurima. Zalažemo se za to da se za sve kredite riješi situacija. Konzultirali smo pravne stručnjake; svjesni ste činjenice da u 24 sata otkad se dogodio poremećaj na tržištu ne možemo predložiti konkretno zakonsko rješenje. Zato su naši zahtjevi općenitiji', kazao je Smajo.

U Udruzi tvrde kako su u posljednja 24 sata zaprimili mnogo poziva građana te upozoravaju na moguće socijalne nemire.

'Mi to nećemo sprečavati. Oni će raditi neke pasivne otpore pred bankama, a mi to nećemo sprečavati', istaknuo je Smajo.

Ivan Lovrinović, vanjski suradnik Udruge Franak i stručnjak za monetarnu politiku i međunarodne financije, podsjetio je da je do poremećaja došlo jer je Švicarska narodna banka nakon tri godine odlučila prestati braniti tečaj franka u odnosu na euro u omjeru jedan euro naprama 1,2 franka.

'Švicarci su to prihvatili jer je bila kriza i svjetski investitori su se rješavali problematičnih valuta, eura, dolara i tražili su sigurniju oazu i našli su je u franku, jer on slovi, u situaciji nereda na tržištima, kao jedna od najsigurnijih valuta. Međutim, sigurnih valuta nema i prema podacima od početka njihove intervencije 2009. pa do kraja prošle godine, u aktivi Švicarske narodne banke depoziti banaka povećani su sa 94 milijarde na 475 milijardi švicarskih franaka. S druge strane jedan od najvećih uzroka promjena je najava Središnje europske banke da će za nekoliko dana monetarnu politiku učiniti ekspanzivnijom i tu je riječ o ogromnoj količini novca koju će ona biti spremna ponuditi bankama diljem eurozone. Ogromna ponuda eura na deviznom tržištu znači da se očekuje promjena tečaja na temelju ponude i potražnje. Euro slabi, a franak jača. Ono što je jučer posebno dovelo do poremećaja je to što je jedan europski sud donio mišljenje da tzv. monetarno popuštanje Europske središnje banke nije protiv temeljnih načela EU-a. Kada je to objavljeno, investitori su poludjeli, nastupio je nemir i oni su shvatili da će doći do velikog ubacivanja eura u sustav i zbog toga je došlo do napada na franak; bježali su iz eura u franak i zato je došlo do drastičnog poremećaja', kazao je Lovrinčević.

Smatra da nitko ne zna kamo ovo ide i što će se s frankom događati i da se financijsko tržište otelo kontroli. Napominje da građani s kreditima u francima ne mogu preživjeti ovaj udar jer je sav teret na njima što je, drži, nedopustivo.

'Ovakvo povećanje nije prihvatljivo i država mora intervenirati i presudna je politička volja države. Jedino je dugoročno rješenje prihvaćanje presude suda', istaknuo je Lovrinčević.

Podsjetimo, švicarski franak na hrvatskom je tržištu u samo jednom danu u odnosu na kunu skočio za 15 posto.