Granica siromaštva kod umirovljenika, rekao je Urban na okruglom stolu 'Siromaštvo umirovljenika - stvarnost ili mit', ovisi o prihodima ostalih članova kućanstva te o drugim dohocima koje pojedini umirovljenik ima, poput socijalnih naknada, prihoda od vlastite proizvodnje i slično.

U javnosti se, ističe, spominju različiti podaci o tome koliko se umirovljenika nalazi u zoni siromaštva pa tako Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) tvrdi da je siromašno oko 80 posto umirovljenika, NHS u svojoj sindikalnoj košarici da pokrivenost troškova mirovinom u Hrvatskoj iznosi oko 60 posto, dok službeni statistički podaci govore da se siromašnima smatra 24,3 posto umirovljenika

U svojoj analizi Urban je kućanstva u kojima žive umirovljenici podijelio u četiri skupine - umirovljenike samce, umirovljene parove, kućanstva gdje ima i zaposlenih članova te umirovljenička kućanstva s uzdržavanim članovima bez prihoda (kućanice, nezaposleni itd).

Utvrdio je da je među umirovljenicima 27 posto samačkih kućanstava, 28 posto kućanstava u kojima su muž i žena umirovljenici, dok je 13 posto kućanstva s jednim zaposlenim članom, a svima je zajedničko da im je dohodak po članu kućanstva oko 2.600 kuna

Najviše je, međutim, kućanstava s uzdržavanim članovima, oko 32 posto, pri čemu njih oko 70 posto nema ni 2.000 kuna po članu obitelji, rekao je Urban podsjetivši da je prosječna mirovina u srpnju iznosila 2.156 kuna, da oko 28 posto umirovljenika ima mirovinu između 2.000 i 3.000 kuna, a 23 posto između 1.500 i 2.000 kuna.

Kad je riječ o budućim umirovljnicima koji danas doprinos za mirovine uplaćuju kroz prvi i drug mirovinski stup, Maja Vehovec iz Instituta za javne financije kazala kako će oni za svoje veće mirovine morati štedjeti, no istraživanje o tome koliko su Hrvati stvarno spremni štedjeti za starost pokazalo je da su toga znatno manje svjesni oni s nižim primanjima i nižeg obrazovanja te nezaposleni, koji često planiraju otići u prijevremenu mirovinu.