S današnjom objavom procjene inflacije za travanj pokazat će se koliko je godišnji rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj ubrzao u odnosu na ožujskih 7,3 posto, kad je bila nešto ispod prosjeka Europske unije (7,8 posto) i eurozone (7,4 posto).
U 20-ak država EU podaci za travanj već su objavljeni, a prema trenutnom stanju stvari od 27 članica u svakoj trećoj, tj. u njih devet inflacija je na dvoznamenkastoj stopi.
U dvije baltičke zemlje sve je bliže i brojki od 20 posto – u Estoniji je trenutno na 18,8 posto, a u Litvi malo ispod 17 posto. Od država eurozone dvoznamenkastu stopu s travnjem je uhvatila i Grčka (10,2 posto), a još u ožujku u toj skupini je i Slovačka (10,4%), piše Poslovni dnevnik.
vezane vijesti
Među članicama izvan europodručja inflacija premašuje deset posto u Češkoj i Rumunjskoj (prva nešto više, a druga nešto manje od 14 posto) te u Bugarskoj i Poljskoj (u obje je iznad 12 posto).
U više država prošlomjesečno ubrzanje cijena bilo je zapravo prigušeno, dijelom zbog uvođenja ili pojačavanja državnih mjera u funkciji ublažavanja poskupljenja.
U Italiji i Španjolskoj godišnja stopa inflacije u travnju je usporila u odnosu na ožujak. U Francuskoj je ostala ispod pet posto, a suprotno očekivanjima u Nizozemskoj nije probila deset posto (9,6 posto).
Njemačka inflacija je na prosjeku eurozone, iako su prve procjene upućivale na 7,8 posto. Gledajući glavne komponente, sliku inflacije i dalje najviše pokreću energenti koji najnaglašenije odražavaju posljedice rata u Ukrajini (sankcije, dobavni lanci), ali u komentarima analitičara u novije vrijeme uglavnom se upozorava na ubrzavanje temeljne inflacije.
Godišnji rast cijena energije u travnju je na razini eurozone, prema Eurostatu, bio 38 posto, što je nešto manje nego u ožujku (+44,4 posto). Tome su svakako pridonijele upravo nove ili dodatne intervencije poput npr. francuskog smanjenja poreznog tereta s početkom travnja.
Ostale glavne kategorije imaju osjetno niže godišnje stope, ali za razliku od energije, kod njih se u travnju međugodišnji rast ubrzao. Hrana, alkohol i duhan u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku su skuplji 6,4 posto (u ožujku 5%), neenergetska industrijska roba 3,8 posto (mjesec prije 3,4%), a cijene usluga 3,3% (nakon 2,7% u ožujku).
Dok Malta još bilježi najmanji rast potrošačkih cijena (4,5 posto) u EU, a nešto niža od ukupnog prosjeka je uz malu pomoć državne intervencije i travanjska inflacija u velikim ekonomijama poput Francuske (4,8%) i Italije (6,2%), evidentno je da se krug zemalja EU s dvoznamenkastom inflacijom polako širi.
