U 2011. nas očekuje izraženiji rast cijena u usporedbi s ovom godinom, očekuju analitičari Privredne banke Zagreb, a kao 'domaće' faktore koji će na to utjecati, osim statističkog efekta niže baze i povećanih troškova prisutnih od 2010., navode očekivano poskupljenje plina, mogući rast cijena drugih komunalnih usluga te eventualno ukidanje nulte stope PDV-a, premda je vjerojatnije da se u izbornoj godini neće mijenjati.
Očekuju kako bi se prosječna inflacija u 2011. trebala kretati u rasponu od 2,5-3 posto. Podaci o kretanju cijena do kraja listopada ove godine pokazali su kako uslijed slabe potražnje kućanstava trgovcima i proizvođačima u 2010. nije pošlo za
rukom prevaliti na potrošače teret višeg PDV-a i povećanih cijena energije, napominje Ana Lokin u PBZ Tjednim analizama.
Dodaje kako slabost potražnje, osim podataka o prometu u maloprodaji, razotkriva i negativan trend indeksa temeljnih cijena (u rujnu -0,6 posto na godišnjoj razini) uslijed čega su inflatorni pritisci tokom ove godine ostali slabi.
Iako je međugodišnji rast cijena u rujnu i listopadu bio u skladu s očekivanjima nešto viši nego prethodnih mjeseci te iznosio 1,4 posto, dvanaestomjesečni prosjek se zadržao na razini od 1,1 posto te se do kraja godine može očekivati tek njegov blagi rast, a sniženi realni dohoci ne daju nadu za oporavak potražnje u brzom roku.
Pitanje dakle ostaje, napominje, kako će se s povećanim troškovima (ne treba zanemariti ni utjecaj jačeg dolara) nositi proizvođači i trgovci u nadolazećem razdoblju, a po ocjenama analitičara PBZ-a u 2011. ipak nas očekuje izraženiji rast cijena u usporedbi s ovom godinom.
Osim statističkog efekta niže baze, sa strane domaćeg okruženja faktore od utjecaja osim navedenih povećanih troškova prisutnih od 2010. vide u očekivanom poskupljenju plina, mogućem daljnjem rastu cijena drugih komunalnih usluga te eventualnom ukidanju nulte stope PDV-a, iako je vjerojatnije da u izbornoj godini neće biti mijenjana.
Međutim, visoka nezaposlenost za koju je izvjesno da će potrajati duboko u 2011. i njene posljedice u formi pesimizma potrošača te očekivano održavanje stabilnosti kune pružaju protutežu rastu cijena.
Kada je pak riječ o utjecaju i kretanju cijena u eurozoni i na svjetskim tržištima, procjenjuje se da će u 2011. rast potrošačkih cijena u eurozoni iznositi u prosjeku 1,7 posto, što je blago izraženija dinamika rasta u odnosu na ovu godinu u kojoj je u listopadu dvanaestomjesečni prosječan rast cijena iznosio 1,4 posto.
Rizici od snažnijeg rasta potrošačkih cijena u eurozoni međutim nisu zanemarivi i dolaze od aktualnog rasta cijena energije i poljoprivrednih proizvoda te povećanja PDV-a i trošarina u pojedinim zemljama u okviru procesa fiskalne konsolidacije, no s druge je strane rast ublažen očekivanjima da neće doći do daljnjeg skoka cijena nafte (procjena se kreće na 83 dolara u prosjeku u narednoj godini).
Cijena nafte ovisi i o tečaju dolara za koji se očekuje da će ostati jak u narednoj godini i zadržati se oko 1,33 dolara za euro u prosjeku
U skladu s time, u 2011. bi se prosječna inflacija trebala kretati u rasponu od 2,5-3 posto, što je približava desetogodišnjem prosjeku koji je za razdoblje od 2001. do 2010. iznosio 2,9 posto, zaključuje Ana Lokin
