KOME IDU DRŽAVNE POTPORE?

TLM je primjer narušavanja tržišta

11.05.2010 u 12:57

Bionic
Reading

Slučaj TLM-a, koji podiže medijsku prašinu zbog spornih ugovora o struji, najteži je predmet koji vodi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Kako doznajemo, djelatnici Agencije od 2006. nastoje saznati koliko i kojih je državnih potpora dodijeljeno TLM-u prije, za vrijeme i poslije privatizacije, ali do danas nisu uspjeli doći do traženih podataka

Premda je Ministarstvo gospodarstva dužno dostaviti Agenciji na uvid i ocjenu program restrukturiranja, ono to nije učinilo ni nakon višekratnih zahtjeva. S obzirom na beskrajno odugovlačenje postupka, stručnjaci Agencije smatraju da plan restrukturiranja, koji je napravio hrvatski konzorcij Adrial, kupac TLM-a, vjerojatno ne zadovoljava uvjete i nije održiv.

U Agenciji naglašavaju da se državne potpore trebaju koristiti u skladu s čvrstim pravilima da ne bi dugoročno narušile tržišno natjecanje i trgovinu. Posebno je važno uspostaviti jasne kriterije pri realizaciji programa C, kojim Vlada planira pomoći poduzećima u teškoćama.

Crobenz će prodavati povjerenik

Nakon odluke Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da ne prihvati MOL-ov prijedlog o prodaji Crobenza slovačkoj tvrtki Croatian Petrol Station, u sljedeća tri mjeseca će novog kupca, preko novog natječaja, pokušati naći povjerenik kojeg je  imenovao AZTN.

Poduzetnici koji uđu u Vladin program C moraju predstaviti prihvatljive programe restrukturiranja koje Agencija mora odobriti. Program restrukturiranja prije svega treba odgovoriti na pitanje kako postići rentabilnost poslovanja. On mora imati niz elemenata (financijsko i industrijsko restrukturiranje, analiza tržišta, unutarnja reorganizacija) koji 'piju vodu' i u konačnici dovode do izlaska iz gubitaka.

Jedan od ključnih preduvjeta prihvatljivosti plana restrukturiranja je vlastiti doprinos poduzetnika u restrukturiranju. Za velike poduzetnike vlastiti doprinos treba biti 50 posto, za srednje 40 posto, a za male 25 posto. U hrvatskoj praksi to je najteži dio, ističu u Agenciji, jer poduzetnici rijeko žele uložiti vlastiti kapital u saniranje gubitaka. Stoga puno veću šansu za uspjeh imaju oni programi koju obuhvaćaju promjenu vlasničke strukture i dovođenje novog menadžmenta.

Treći bitni element programa restrukturiranja je i smanjivanje tržišne prisutnosti poduzetnika, čime se na neki način plaća cijena zbog narušavanja tržišnog natjecanja. U tom bi smislu plan trebao sadržavati povlačenje s pojedinih tržišta, smanjivanje kapaciteta, prodaju dijela imovine i sl.

Kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja, svaki program restrukturiranja treba odobriti Agencija, nakon što dobije pozitivnu ocjenu Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija.

Od 2005. godine Agencija je ocijenila 19 planova restrukturiranja, od kojih je devet dobilo prolaznu ocjenu, sedam ih je odbijeno, a dva se još vode (TLM, Vodoprivreda Imotski). Odobreni su planovi restrukturiranja, uz državne potpore, za tvrtke Adriadiesel, Razvitak Ilok, Varteks, Sloga iz Koprivnice, IMK Požega, Slavonija MK, Papuk iz Pakraca i Borovo. Planovi se uspješno provode u Adriadieselu i IMK-u Požega, dok je u ostalim tvrtkama nadzor utvrdio nepravilnosti. Neke od njih, poput Varteksa i Slavonije MK, opet su u teškoćama, ali u idućih 10 godina ne mogu računati na državne potpore. 

Tu nisu uključeni željezare i brodogradilišta koji su u postupku privatizacije. Kako sada stvari stoje, svi postupci vezani uz državne potpore brodogradnji obustavljeni su dok se ne okonča natječaj za privatizaciju koji je u tijeku. Nakon tog datuma treba odrediti daljnje postupke, a očekuje se da će oni dati objašnjenje o tome kako postupati u budućnosti. Ako potencijalni ulagači podnesu ponude za kupnju brodogradilišta, Agencija će morati ocijeniti usklađenost tih ponuda s pravilima o restrukturiranju državnih potpora.