S ovog skupa prijevoznici su zatražili da Vlada pod hitno donese odluku o izradi Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2023. uz sudjelovanje stručnjaka iz gospodarstva i znanstvene zajednice.

'Tražimo ukidanje sadašnjih sedam zona rizika obaveznog osiguranja vozila i formiranje jedinstvene zone za cijelu Hrvatsku. Na primjer, u prvoj zoni su Krapina i Zagreb, a Daruvar je u sedmoj što znači da prijevoznik u Zagrebu ili Krapini plaća obavezno osiguranje preko 25 tisuća kuna dok prijevoznik u Daruvaru plaća 13.500 kuna. Prijevoznici sudjeluju u prijevozima na istom transportnom tržištu te samom činjenicom da jedan plaća veću premiju, dovodi u nepovoljniji poslovni položaj. Te zone rizika su definirane prije 40 godina, no mi danas imamo moderne kamione kao i kolege u EU, ali sami sebi pravimo konkurenciju', istaknuo je na konferenciji za novinare prezentirajući zaključke skupa, predsjednik Ceha prijevoznika Vladimir Celiščak

Prijevoznici traže i dosljednu primjenu članka 154. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Kako je objasnio Celiščak, trenutačno se za prekršaj opterećenja vozila iznad najveće dopuštene mase sankcionira samo prijevoznike i vozača, iako zakon propisuje da nitko ne smije preopteretiti vozilo.

'Smatramo da je nepravedno kazniti vozača i tvrtku jer nisu jedini sudionici u pretovaru. Dosljednom primjenom navedenog članka u vrlo kratkom vremenu bi se pretovar vozila sveo na minimum, što bi rezultiralo povećanjem sigurnosti cestovnog prometa, ali i smanjenju oštećenja javnih i nerazvrstanih cesta', rekao je predsjednik Ceha prijevoznika.

Predsjednik sekcije taksi prijevoznika Krešimir Marinčić, kazao je kako je u ovoj djelatnosti 'vrlo živo' budući da je problema jako puno, a zakonom nije dovoljno definirano tko, kada, gdje i što može raditi. 'Tražimo zakonsko definiranje vozila 7+1 i 8+1 kao djelatnost obavljanja Povremenog prijevoza putnika te da se obavljanje autotaksi prijevoza ograniči na isključivo osobna vozila 4+1, to jest automobile s pet mjesta', naveo je zahtjev taksista da se razne kombije 'makne' iz taksi djelatnosti.

Kako je rekao Marinčić, jedan od zahtjeva je i preciznije definiranje uvjeta za obavljanje autotaksi prijevoza Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, pri čemu ujedno traže i strože i učestalije kontrole svih nadležnih inspekcijskih službi. 'Trenutačno je lokalnim samoupravama ostavljen preširok prostor za određivanje različitih kriterija za dobivanje dozvola te često postavljaju nerealne uvjete, koji stvaraju probleme i dovode do apsurdnih situacija u poslovanju.

'Mišljenja smo da bi se drastičnijim mjerama i podizanjem novčanih kazni polučio rezultat. Na primjer u nekim zemljama ako inspekcija zatekne vozilo bez licence, oduzima se vozilo. Konkretno mogu reći za Rijeku da imamo dobru suradnju s inspekcijom, no zbog preblagih kazni ti prijevoznici ne žele promijeniti način poslovanja', objasnio je predsjednik Sekcije taksi prijevoznika. Kako je istaknuo, jedan od većih problema s kojim se suočavaju taksi prijevoznici je i nedovoljan broj stajališta pa tako riječki taksisti raspolažu sa 123 taksi vozila i svega 15 parkirnih mjesta, a u Zadru imaju 120 taksija i 20 stajališta.

'Ljudi nemaju gdje stati da bi radili. Poslali smo niz dopisa, no u gradu Rijeci su nam rekli nek' se vrtimo, no to ne možemo jer litra goriva je sad već 12 kuna', kazao je Krešimir Marinčić.

Probleme malih brodara istaknuo je predsjednik Sekcije brodara pri HOK-u Valter Grubica upozorivši da je ulaskom u EU upitan opstanak malih brodara, ako se goruća pitanja te branše ranije ne riješe.

'S obzirom na to da brodari iz susjednih zemalja imaju i do 60 posto niže cijene goriva, tražimo da se naše male brodare oslobodi od plaćanja trošarina za energente koje koriste za pogon brodova i brodica. Napominjem da su hrvatski brodovi stari u prosjeku 56 godina, a talijanska flota ima brodove stare pet do deset godina. Od 2014. strani brodari moći će dolaziti u hrvatsko more, a samo u Italiji je 1.370 brodara koji su k tome i daleko bolje opremljeni od nas, pa je pitanje kako ćemo opstati', kazao je Grubica.

Istaknuo je da mali brodari, zbog različitih tumačenja dvaju ministarstva, nemaju beneficirani radni staž. Naime, budući da u sadašnjem zakonu, prema kojem je reguliran beneficirani radni staž pomorcima, ne postoji definicija poduzetnika ili obrtnika, već samo člana posade, što mali brodari kao vlasnici broda nisu. Jedan od istaknutijih zahtjeva je i da njihov predstavnik uđe u Vijeća lučkih uprava, što bi kako veli trebalo biti stvar struke, a ne politike kako je to sada.