Najnovije izvješće o kretanju svjetskog bogatstva The Wealth Report 2012 pokazuje da su, unatoč financijskoj krizi, najbogatiji stanovnici Zemlje postali još bogatiji. Trendovi govore da se bogatstvo definitivno seli na istok. Jedino se u Zapadnoj Europi, pritisnutoj dužničkom krizom, broj multimilijunaša smanjuje
Imovina 'zlatne manjine', koju čini jedan posto najbogatijih stanovnika svijeta, i prošle je godine rasla brže od imovine ostatka populacije, što samo potvrđuje trend uočen još u prvom izvješću uglednih kompanija za upravljanje imovinom Knight Frank i Citi Private Bank iz 2007.
U izvješću se ističe da globalne ekonomske turbulencije nisu uspjele obuzdati porast broja ultrabogatih pojedinaca. Istraživanje specijalizirane agencije Ledbury Research pokazuje da na svijetu obitava 63.000 stanovnika, čije bogatstvo premašuje cifru od 100 milijuna dolara. U prošloj godini taj je broj povećan za sedam posto, a u godinama najdublje recesije nakon Drugog svjetskog rata (od 2006) skočio je za čak 29 posto.
GLOBALNO BOGATSTVO SELI SE NA ISTOK
Trendovi također pokazuju da se globalno bogatstvo seli na istok. Broj stomilijunaša u jugoistočnoj Aziji, Kini i Japanu prošle je godine porastao 13 posto i sada ih je u toj regiji 18.000, više nego u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi, tradicionalnim sjedištima najbogatijih. Sjeverna Amerika ima 17.000 teških bogataša, a Zapadna Europa samo 14.000, pri čemu se njihov broj u zadnjih pet godina smanjio za 7 posto.
Analitičari procjenjuju da će se ovakvi trendovi nastaviti. Do 2016. očekuje se porast globalnog broja superbogataša za 37 posto (na 86.000), pri čemu se najveća ekspanzija očekuje u Indiji (+114 posto), Kini (+106 posto), Rusiji (+76 posto), Singapuru (+67 posto), Hong Kongu (+65 posto) i Brazilu (+59 posto).
Promatrano po pojedinim zemljama, SAD će 2016. i dalje dominirati sa 17.100 multimilijunaša, ali ozbiljno mu će se približiti Kina, koja bi ih tada trebala imati 14.000.
'Vjerujemo da broj i koncentracija multimilijunaša odražavaju putanju globalnih tokova bogatstva', kaže James Lawson, direktor Ledbury Researcha. U idućim godinama očekuje se i snažan rast broja milijunaša na nižim razinama bogatstva (od 10 do 100 milijuna dolara) u jugoistočnoj Aziji.
180774,155354,205776,190740
S LISTE NAJVEĆIH ISPADA I NJEMAČKA
Glavna poluga stvaranja novih bogataša na istoku je brz gospodarski rast. Za razliku od SAD-a i Zapadne Europe, čija gospodarstva bilježe skromne stope rasta (ispod 2 posto), azijska gospodarstva prošle su godine rasla po stopi od 7,9 posto. Analitičari Citi Private Banka prognoziraju da će udio Sjeverne Amerike i Zapadne Europe u svjetskom BDP-u pasti s 41 posto 2010. na samo 18 posto 2050. godine. Udio brzorastućeg azijskog gospodarstva skočit će sa 27 na 49 posto, a Kina će već 2020. preuzeti primat od SAD-a i postati najveće svjetsko gospodarstvo.
Najveći gubitnik u preraspodjeli svjetskog gospodarstva bit će Europa. S liste 10 najvećih svjetskih ekonomija do 2050. ispast će Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija, a zamijenit će ih Indonezija, Nigerija, Meksiko i Egipat. Vodeća svjetska ekonomija neće biti Kina, već Indija, a SAD će pasti na treće mjesto.
Međutim, tri europske zemlje – Velika Britanija, Švicarska i Austrija - ipak će se zadržati na ljestvici najbogatijih prema BDP-u po glavi stanovnika. Na vrhu te ljestvice 2050. i dalje će biti Singapur, SAD će pasti s trećeg na petu poziciju, a iznad njega naći će se Hong Kong, Tajvan i Južna Koreja.
